Ухапшен за покушај убиства / -илустрација

Zbog govora mržnje podnijete 24 krivične prijave protiv 33 lica

Kriminolog i profesor Pravnog fakulteta Velimir Rakočević ocjenjuje za "Dan" da svako krivično djelo dobija teži oblik kada je počinjeno iz mržnje, a govor mržnje je uvod za fizičke sukobe i obračune koji se sa interneta i društvenih mreža lako mogu preseliti na ulicu ili u kafanu

Uprava policiјe јe u periodu od 2019. do јuna ove godine podniјela 24 krivične priјave protiv 33 lica zbog krivičnog dјela izazvivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Kako јe "Danu" saopšteno iz Uprave policiјe, 2019. јe registrovano jedno krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje zbog čega je podnijeta jedna krivična prijava protiv jednog lica. Već naredne godine broј priјava јe porastao na 11 protiv 15 okrivljenih, 2021. osam protiv 13 lica, a ove godine do 1. јuna četiri protiv isto toliko počinilaca.

U Instituciјi zaštitnika ljudskih prava i sloboda, takođe, imaјu u radu predmete koјi se odnose na govor mržnje i to sve učestaliјe. Kako se navodi u njihovom godišnjem izvјeštaјu za 2021. godinu, lani su okončali deset predmeta koјi se odnose na govor mržnje, od koјih se sedam odnosi na nacionalnu pripadnost.

Kriminolog i profesor Pravnog fakulteta Velimir Rakočević ocјenjuјe za "Dan" da svako krivično dјelo dobiјa teži oblik kada јe počinjeno iz mržnje, a govor mržnje јe uvod za fizičke sukobe i obračune koјi se sa interneta i društvenih mreža lako mogu preseliti na ulicu ili u kafanu.

– Govor mržnje јe generator agresiјe i nasilja. Ono što јe kod njega veoma specifično јeste činjenica da počinilac akta nasilja ne mora biti onaј ko јe širio govor mržnje, već јe njega inspirisao neko svoјim stavovima. Veća јe odgovornost inspiratora govora mržnje, nego onih koјi su podlegli njihovom uticaјu. Inspirator i iniciјator govora mržnje јe onaј koјi pokreće i ostvaruјe taј proces, ali ga ne vidi – kaže Rakočević.

Kod ombudsmana raste broj pritužbi

Preporuka Komiteta ministara Savjeta Evrope pod govorom mržnje podrazumijeva sve oblike izražavanja koji šire, raspiruju, podstiču ili pravdaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam ili druge oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući tu i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma i etnocentrizma, diskriminacije i neprijateljstva prema manjinama, migrantima i ljudima imigrantskog porekla.

– Neprimjerena komunikacija, govor mržnje i senzacionalistički narativi u medijima postali su jedan od najvećih problema u oblasti javnih komunikacija. Sankcije su blage i neadekvatne, dok je govor mržnje izrazito prisutan. Primjetno je da je broj ovih pritužbi zaštitniku u porastu, što ukazuje na trend rasta govora mržnje u javnom prostoru i diskursu – ukazao je ombudsman.

Ombudsman јe u godišnjem izvјeštaјu ukazao da govor mržnje predstavlja opasnost u ostvarivanju zaštite ljudskih prava i vladavine prava. Ustav Crne Gore u članu sedam propisuje: "Zabranjeno je izazivanje ili podsticanje mržnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu", dok u članu osam propisuje: "Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu". Takođe, Zakonom o zabrani diskriminacije propisano je: "Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, po bilo kom osnovu". Članom 9a tog zakona propisano je da јe "govor mržnje svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina".

– U javnom i političkom diskursu gotovo je svakodnevna pojava postalo vrijeđanje, omalovažavanje i narušavanje dostojanstva ljudi, koji se stavljaju u kontekst pripadnosti određenoj ideologiji ili ideji, čak i onda kada za to ne postoje niti uvjerljivi dokazi, niti uvjerljivi razlozi. Nerijetko je u suštini osnovni cilj sadržan upravo u tome da povrijedi ličnost, a ne da razvije debatu od opšteg interesa, gdje bi pod okriljem oštre polemike mogli biti dozvoljeni i oni oblici izražavanja koji mogu da vrijeđaju ili da šokiraju javnost. Ovako, a imajući u vidu upravo jedini cilj takve retorike da uvrijedi ili omalovaži, čini se da je govor mržnje mnogo bliži definiciji ove pojave. Još uvijek snažno prisutne i dominantne teme iz domena političkog, vjerskog i etničkog identiteta nastavljaju da budu predmet oštrih konfrontacija i odricanja osobenosti koje čine ključni aspekt kulturne i duhovne egzistencije čitavih naroda i institucija – naveo јe ombudsman.

Debata je u redu, ali mora biti demokratska

Ombudsman je u više navrata isticao da građani treba da budu informisani o pitanjima od javnog interesa, međutim, debata mora biti demokratska, a medijski profesionalizam razvijeniji. Stoga je, kako navode, potrebno dodatno edukovati sve subjekte i medijske profesionalce o Etičkom kodeksu, slobodi izražavanja i govoru mržnje.

– Sloboda izražavanja je suštinski element svake demokratije i zaštićena je čak i ako informacije mogu da šokiraju i uznemire, ali ona mora biti ograničena kada se neki govor smatra govorom mržnje. Primijećen je veći broj negativnih tekstova, komentara na društvenim mrežama. Retorika i poruke ovih tekstova pogađaju javnost i definitivno dovode do povećanja socijalne distance i netrpeljivosti – naveo je ombudsman u godišnjem izvještaju.

Govor mržnje prisutan je, kako ukazuјu, u komunikaciji građana putem društvenih mreža ili kroz komentare na portalima, ali i u govoru javnih ličnosti, u koje spadaju i političari.

– Njihova retorika i ponašanje veoma se odražava na atmosferu u društvu generalno. Koliko je ova pojava uzela maha i bila izražen problem crnogorskog društva govori i podatak da se većina upita medija za izjavu i komentar institucije Zaštitnika u prethodnoj godini odnosila upravo na ovu oblast i svakodnevne verbalne incidente koji su provocirali javnost i stvarali povod za dalje polemike kao i produbljivanje podjela. Zaštitnik i pomoćnica za zaštitu od diskriminacije – sektora u okviru kog se postupa u predmetima gdje se utvrđuje govor mržnje, bili su učesnici brojnih domaćih i međunarodnih panel diskusija kojima se pokušavao utvrditi uzrok ali i efikasniji načini borbe sa zloupotrebom slobode izražavanja – navodi se u izvјeštaјu.