Vodoizvorište Bolje sestre / -FOTO: PRINTSKRIN RTCG

Zoran Lakušić: Sa vodoizvorišta „Bolje sestre” deset puta manje vode

Izdašnost izvorišta Bolje sestre naglo je počela da pada od 2016. godine, dostižući kulminaciju u 2022. koja, je srećom, prošla bez restrikcija, izјavio јe Lakušić

Glavni problem stanja izvorišta Bolje sestre je nedostatak vode, odnosno pad njegove izdašnosti, koja јe sa 2.600 litara u sekundi pala u 2021. godini na nekih 265 litara, upozorava predsјednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.

– To je veliki problem i veliki izazov koji stoji pred Regionalnim vodovodom – kako obezbijediti potrebne količine vode za ljetnju turističku sezonu. Izvorište Bolje sestre spada u red najkvalitetnijih izvorišta u pogledu kvaliteta vode za piće, kojoj nije potreban dodatni tretman, osim elementarne dezinfekcije. Nažalost, posljednjih godina imamo kao trend činjenicu da imamo pad izdašnosti ovog izvorišta, i da, ako se on nastavi, to dovodi u pitanje stabilnost snabdijevanja primorja, čime će ugroziti ekonomiju i turizam cijele države, naglašava Lakušić.

Ukazuјe da јe devastacija lijeve obale rijeke Morače doprijenila je ugrožavanju funkcionisanja izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

– Mora se doći do konstruktivnih rješenja za neka od pitanja koja su od vitalnog značaja za revalitizaciju korita rijeke. Upravo su dugo očekivana istraživanja precizirala i dala odgovore na ova pitanja. Po svemu, nekontrolisano odnosno prekomjerno vađenje šljunka jeste osnovni uzrok pada izdašnosti Bolje sestre. Dokaza je više. Prije svega, spušteno je korito Morače za nekoliko metara, čime je njen tok ubrzan i smanjeno prihranjivanje priobalnih podzemnih voda u Grbavcima. Drugo, dokazano je opadanje nivoa vode u kopanim bunarima u Grbavcima za više od tri metra, a mnogi su i presušili u odnosu na period prije eksploatacije šljunka i otvaranja izvorišta. Treće, opitom testiranja dokazana je veza podzemnih voda u Grbavcima sa vodama izvorišta Bolje sestre. Dakle, Morača nema direktni kontakt sa vodama izvorišta Bolje sestre, ali ima sa podzemnim vodama aluvijalne ravni u Grbavcima, a time indirektno i sa vodama izvorišta. Institucije sistema moraju naći način da primoraju kompanije koje su napravile ekološku katastrofu da saniraju korito Morače i da nadoknade pričinjenu štetu. Da se to uradi prirodnim putem potrebne su stotine godina. Po nekim procjenama ta šteta se mjeri stotinama miliona eura, izјavio јe Lakušić.

Na negativne posljedice eksploatacije šljunka Regionalni vodovod ukazivao јe godinama unazad.

– Ali, situacija se nažalost nije popravljala do hrabre i smjele odluke aktuelne Vlade i njenog predsjednika Dritana Abazovića da se suprotstavi daljoj devastaciji rijeke Morače i izvorišta Bolje sestre sa elementima ekološke katastrofe. Monitoringom stanja na terenu i analizom utvrđen je negativni uticaj postojećih objekata, kao i postrojenja, da negativno utiču na životnu sredinu na način što emituju i ispuštaju štetne materije, i u fazi rada i u fazi mirovanja i da to direktno ugrožava izvorište Bolje sestre. Samim tim ugrožen je javni interes u smislu vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, pa su neophodne hitne sanacije terena zbog ekološke katastrofe u području zahvata vodoizvorišta Bolje sestre. Regionalni vodovod Crnogorsko primorje kontinuirano ispunjava svoju misiju, obezbjeđivanja dovoljnih količina vode visokog kvaliteta građanima i turistima na Crnogorskom primorju, a njegovo djelovanje u značajnoj mjeri utiče na ishod turističke sezone, zbog čega je važno preduzeti sve konkretne mjere na zaštiti izvorišta Bolje sestre i kroz sanaciju korita Morače, ukazuјe Lakušić.

Dno korita riјeke drastično sniženo

– Ako se ne sanira korito Morače dovešće se stabilnost snadbijevanja Crnogorskog primorja, čime se ugrožava ekonomija i turizam naše zemlje. Devastacija izvorišta u dijelu slivnog područja u zoni druge sanitarne zaštite na lijevoj obali Morače dovela je do ugrožavanja pada izdašnosti. Naučno je dokazana veza priobalja Morače i izvorišta Bolje sestre koja nije direktna već indirektna, ali činjenica da presušuju bunari na području Grbavaca je samo jedna od posljedica nekontrolisane eksploatacije šljunka i pijeska iz korita rijeke i iz njenih obala. Kao posljedicu prekomjerne eksplotacije šljunka imamo ogromne rupe u koritu koje su snizile nivo dna korita na svega 3,75 metara što je utvrđeno geodetskim mjerenjima u odnosu na 10 metara na koji se obavezno trebalo zadržati na osnovu studije, upozorava Lakušić.

Dodaјe da јe јedan od rezultata naučne tehno – ekonomske studije da je neophodno sprovesti projekat remedijacije korita Morače, jer se prirodnim procesima ne može sanirati stanje u kojem se sada nalazi, te da postoji realna opasnost da se i tim procesima stanje još više pogorša.

– Ukoliko je tedencija da se ovo izvorište zadrži u funkciji, nephodna je hitna sanacija korita Morače, imajući u vidu da je iz godine u godinu pad izdašnosti u ljetnjim mjesecima oko 50 litara u sekundi, što znači da bi za par godina izvorište presušilo u periodu najveće potražnje za vodom na Crnogorskom primorju. Izdašnosti izvorišta Bolje sestre naglo je počela da pada od 2016. godine, dostižući kulminaciju u 2022. koja je srećom prošla bez restrikcija. Iako je prestala eksplotacija šljunka i pijeska imamo i dalje prokopavanje riječnim tokom i udubljivanje zbog ubrzanja riječnog toka, što smanjuje njegovu vezu sa priobaljem i time se ostaje bez vode koja djelimično dolazi iz rijeke u područja Grbavaca a dalje u Bolje sestre, i na taj način i dalje se trend smanjenja kapaciteta izdašnosti nastavlja. Da bi se to spriječilo potrebno je uvesti tehnička rješenja, kao što je predložena izgradnja ustave – kaskade na rijeci Morači, koja bi usporila tok i podigla nivo rijeke i uoliko je moguće vraćala u pređašnje prirodno stanje, istakao јe Lakušić.

Dodaјe da јe u okviru Plana upravljanja vodnim resursima Regionalnog vodovoda, na naučni način razmatrano trenutno stanje i izrađene preporuke za postupanje u narednom periodu. Privremenom izgradnjom ustave u koritu Morače u ljetnjim mjesecima bi se obezbijedilo podizanje nivoa.