
Naime, umjesto naredne, 2026. godine, revizija će biti ove godine, objavljeno je na zvaničnom sajtu Uprave za statistiku.
Da li je do pomjeranja datuma početka revizije došlo zbog sumnje u ekonomski rast koju je EK predočila Crnoj Gori u izvještaju o programu ekonomskih reformi do 2027. godine, ili, kako se navodi na sajtu Monstatata, zbog ubrzavanja procesa EU integracija i intenziviranja rada na zatvaranju pregovaračkog poglavlja 18 – statistika, tek nije prvi put da se pokreće pitanje tačnosti podataka.
Kako kaže dr Gordana Radojević, predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore, revizija ove vrste ne podrazumijeva samo tehničku korekciju, već može dovesti do značajnih promjena u nivou i strukturi BDP-a.
• U obavještenju Monstata od 20. maja stoji da je planirana revizija vremenske serije BDP-a za period 2006–2023. u 2025. godini, i to ranije nego što je prvobitno bilo predviđeno. Možete li objasniti zbog čega je došlo do ubrzanja tog procesa i do kojih promjena bi mogla dovesti ova revizija?
Na osnovu javno dostupnih informacija može se zaključiti da je revizija vremenske serije bruto domaćeg proizvoda (BDP) ubrzana prvenstveno zbog intenziviranja procesa evropskih integracija i potrebe za ispunjavanjem završnih mjerila za zatvaranje poglavlja 18 – statistika.
U tom smislu, revizija koja se planira u Crnoj Gori može imati važan uticaj na pokazatelje kao što su učešće pojedinih sektora u BDP-u, realnu stopu rasta, kao i na nivo BDP-a. Stoga, zbog značaja koji ovakva revizija ima za javne politike, ekonomsku analizu i projekcije, važno je da datum objavljivanja revidiranih podataka bude unaprijed poznat i jasno saopšten javnosti.
• Koji su još podaci, pored revizije vremenske serije BDP-a, potrebni da bi se zatvorilo poglavlje 18?
– Pored seta ključnih tabela koje se odnose na bruto domaći proizvod (BDP), jednako važnu ulogu u zatvaranju poglavlja 18 imaju i podaci o državnim finansijama. Prema informacijama koje je Eurostat dostavio Društvu statističara i demografa Crne Gore, jasno je da će se statistika državnih finansija smatrati ključnom za zatvaranje poglavlja 18.
Međutim, Crna Gora trenutno objavljuje podatke o državnim finansijama prema nacionalnoj metodologiji, a ne prema metodologiji Evropske unije ESA 2010, što je uslov za zatvaranje poglavlja 18. Ova činjenica je više puta naglašena u godišnjim izvještajima Evropske komisije, kako u dijelu koji se odnosi na poglavlje 18 (Statistika), tako i u poglavlju 17 (ekonomska i monetarna unija). Dodatno, u Izvještaju Evropske komisije o ekonomskim reformama Crne Gore iz juna 2025. godine izričito se preporučuje da Crna Gora hitno unaprijedi statistiku državnih finansija, uključujući i moguću reklasifikaciju javnih preduzeća u sektor opšte države, što bi potencijalno moglo povećati zvaničnu statistiku o dugu i deficitu.
Zato je zabrinjavajuće što se, iako je najavljena revizija BDP-a u skladu sa ESA 2010, i to godinu ranije od planiranog, još uvijek ne zna kada i kako će biti revidirani podaci o javnom dugu i deficitu u skladu sa ESA 2010. Ukoliko se BDP revidira prema ESA 2010, a javni dug i deficit ostanu obračunati po staroj, nacionalnoj metodologiji, dobijeni odnos (udio javnog duga i deficita u BDP-u) biće metodološki nekonzistentan i potencijalno netačan.
Zbog toga smatram da je revizija fiskalnih pokazatelja u skladu sa ESA 2010 jednako važna kao i revizija BDP-a, kako bi svi makroekonomski pokazatelji bili zasnovani na istim pravilima kao u zemljama članicama EU.
• O čemu nam govore posljednji raspoloživi podaci o BDP-u, državnim finansijama, javnom dugu, deficitu i drugi parametri?
– Prema posljednjim raspoloživim podacima Uprave za statistiku, crnogorska ekonomija u prvom kvartalu 2025. godine bilježi skroman realni rast bruto dodate vrijednosti od svega 0,1 odsto, što ukazuje na stagnaciju ukupne ekonomske aktivnosti. Ukupan rast BDP-a od 2,5 odsto rezultat je dominantno povećanih poreskih prihoda od potrošnje i uvoza, podstaknutih fiskalnim efektima programa "Evropa sad 2", koji je doveo do snažnog rasta lične potrošnje od 8,5 odsto.
Međutim, ovakav rast nije pratio i rast domaće proizvodnje proizvoda i usluga. Od deset osnovnih sektora, njih šest bilježi pad ukupne dodate vrijednosti od minus 3,2 odsto, dok su četiri sektora ostvarila rast od plus 2,5 odsto. Najveći doprinos realnom rastu BDP-a dao je sektor stručnih, naučnih, tehničkih i administrativnih usluga, koji je zabilježio rast od plus 5,3 odsto, kao i sektor zabave i rekreacije sa rastom od plus 4,1 odsto.
Istovremeno, trgovinski deficit dostigao je nivo 624 miliona eura, uz rast uvoza od plus 4,6 odsto i pad izvoza od minus 2,2 odsto, što potvrđuje da se povećana potrošnja prelila u korist stranih, a ne domaćih proizvođača.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore i Eurostata, neto međunarodna investiciona pozicija Crne Gore iznosi minus 8,1 milijardu eura, odnosno minus 112 odsto BDP-a, čime se Crna Gora svrstava odmah iza Grčke (minus 137 odsto BDP-a) kao druga najzaduženija ekonomija u EU i regionu prema stranim investitorima.