/ foto: srđa boljević
09/08/2022 u 12:47 h
Dan portalDan portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Damjanović: Građani da ne brinu, sigurna isplata zarada, penzija i socijalnih davanja

A posebno je važno to što će država teret krize iznijeti bez dodatnih poreskih opterećenja, saopštio je ministar finansija

Građani Crne Gore mogu biti bezbrižni, jer je sigurna isplata zarada, penzija i socijalnih davanja, a posebno je važno to što će država teret krize iznijeti bez dodatnih poreskih opterećenja, saopštio je ministar finansija, Aleksandar Damjanović. On je u intervjuu Politici kazao da će Ministarstvo finansija obezbijediti stabilne i održive javne finansije, uz sve izazove na domaćem terenu i sve teškoće spolja koje su posljedica rata u Ukrajini.

“Obaveza Vlade je da građane sačuva od inflatornih šokova u najvećoj mogućoj mjeri, odgovornim upravljanjem i mjerama koje se sprovode, unapređuju i dodaju u skladu sa potrebama građana i privrede i mogućnostima državne kase”, rekao je Damjanović, prenosi MINA - BUSINESS.

On je naveo da mnogo veće i finansijski jače države trpe posljedice i pripremaju se za moguće jesenje dodatne šokove.

“Pojedine mjere, poput prepolovljenih akciza na gorivo i smanjenje poreza na dodatu vrijednost (PDV), već daju rezultate. Djelovaćemo proaktivno i država će uraditi sve što može da zaštiti i građane i privredu”, poručio je Damjanović.

On je najavio da će pojačati, između ostalog, podršku penzionerima, jednoj od najugroženijih kategorija stanovništva, nepravedno zapostavljanoj i zakidanoj godinama.

“Primanja najvećeg broja penzionera debelo kaskaju za minimalnom zaradom i podnose najveći teret nove poreske politike, što je nedopustivo. Radimo na tome da minimalna penzija bude 60 odsto minimalne zarade. Uz postojeće mjere, plan je da se penzionerima obezbijedi jednokratna podrška”, rekao je Damjanović.

Minimalna penzija biće povećana u septembru, pa u januaru, da bi dostigla 270 EUR. Već nakon ta dva koraka, granica minimalne penzije bi iznosila 60 odsto minimalne plate.

Damjanović je kazao da je Vlada spremna ukoliko bude najava nestašica ili dodatnih cjenovnih šokova.

"Posebno je važno to što ćemo teret krize iznijeti bez povećanja opšte stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto ili drugih, dodatnih poreskih opterećenja”, dodao je Damjanović.

On je, odgovarajući na pitanje kada se može očekivati suštinski rebalns budžeta, saopštio da je on planiran u septembru.

“Tehnički je spreman, a jedini razlog zašto nije usvojen krajem jula je procjena da treba sačekati efekte ljetnje turističke sezone. Nije tačno planiran budžet za ovu godinu, imamo novonastale obaveze kao posljedica konstituisanih obaveza. Deficit za ovu godinu nije dobro predviđen, jer su projektovani fiktivni prihodi, koji nemaju zakonskog pokrića”, objasnio je Damjanović.

On smatra da se moraju naći nove mjere fiskalne konsolidacije. Ova Vlada, prema njegovim riječima, želi da bude i podrška privredi, da odmrzne strateške projekte, uz prioritet da očuva i unaprijedi standard građana.

“Moramo biti realni i ponašati se u skladu sa guberom - da se pružimo koliko je realno, jer od bajke se ne živi. Sve što se radi mora da bude održivo u budžetu i da to korespondira sa rastom ekonomske aktivnosti i produktivnosti”, rekao je Damjanović.

On je, govoreći o iznosu koji fali crnogorskom budžetu i potencijalnom zaduživanju kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), naveo da je utvrđeno da crnogorskom budžetu fali oko 170 miliona EUR za ovu godinu.

“Projekcija da će u ovoj godini za to i stvaranje fiskalne rezerve na početku naredne godine biti neophodno do 270 miliona. Potrebno je obezbijediti i nedostajući novac za narednu godinu koja je puna neizvjesnosti. Ministarstvu finansija je najvažnije da obezbijedi najpovoljniju moguću pozajmicu”, rekao je Damjanović.

On je kazao da su fokusirani na saradnju sa međunarodnim institucijama poput Svjetske banke, Evropske investicione banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i sa domaćim likvidnim bankama.

“Obveznice nećemo emitovati, jer kamata nije povoljna”, dodao je Damjanović.

Crna Gora sada, kako je rekao, ne pregovara sa MMF-om o zaduženju, a u razgovorima sa tim značajnim partnerom bili su otvoreni da čuju sve mogućnosti koje bi država kao članica MMF-a mogla da koristi usljed eventualne potrebe.

“Vidjećemo da li će i kada eventualno biti finansijskog aranžmana i po kojim uslovima. Ono što je sigurno, ni u jednoj opciji ne bismo pristali na smanjenje plata i penzija”, rekao je Damjanović.

On je, na pitanje šta namjerava da uradi da u budžet “kaplje” novac, s obzirom na to da država gubi ozbiljan dio prihoda na tržištu prometa naftnim derivatima i igara na sreću zbog neadekvatnog zakonskog okvira, odgovorio da državni budžet gubi, ali da je to istovremeno uspješna mjera, s obzirom na to da Crna Gora predvodi države sa najnižim cijenama goriva u regionu.

“Do polovine jula budžet je uskraćen za deset miliona EUR akciznih prihoda od goriva, ali je tih deset miliona direktna podrška građanima i privredi da bi normalno funkcionisali. Bez obzira na smanjenje cijena goriva na berzi koje smo imali nakon dužeg niza poskupljenja i povećanja cijene, ostao sam i ostali smo pri namjeri da do 30. avgusta, do kraja sezone imamo umanjenje polovine akcizne obaveze, što je oko 22 centa i direktni je interes potrošača”, naveo je Damjanović.

On smatra da je to dobra poruka i kao jedna vrsta dodatne 'turističke ponude', da Crna Gora budemo cjenovno konkurentna i da to osjete i turisti.

Damjanović je, govoreći o poreskom dugu, kazao da je on značajno uvećan od momenta kada je prekinut njegov šestomjesečni mandat u Upravi prihoda i carina do izbora direktora na javnom konkursu.

“On iznosi oko 600 miliona, a kad sam bio u Upravi bio je oko 440 miliona EUR. Porastao je dijelom zbog metodologije obračuna zarada”, objasnio je Damjanović.

On je ocijenio da je apsolutno neophodna veća odgovornost, posebno javnih funkcionera, i da rad konstantno bude usmjeren u javnom interesu. Evidentno je da je bilo privilegovanih u dugogodišnjem periodu, jer im je "moglo biti" da gomilaju dugovanja.

“Najvažnije je da se pokušaji zloupotrebe sprečavaju na vrijeme, a svi će najbolje pokazati patriotizam tako što će zaštita budžeta svih poreskih obveznika i plaćanje obaveza biti iznad svega. Nadam se da će vladavina prava zaživjeti, posebno uz promjene u tužilaštvu i potrebnu političku zrelost da se dođe do najboljih, najkompetentijih, nezavisnih rješenja za nosioce najodgovornijih funkcija u pravosuđu”, rekao je Damjanović.

On je, govoreći o radu kompanije Montenegro Work (MW), kazao da je Vlada donijela nedavno odluku o dobrovoljnoj likvidaciji tog preduzeća iz više razloga, a prije svega zbog činjenice da skoro godinu funkcioniše neodrživo, ali i nezakonito.

“Model rada MW-a bio je premnogo novca za čitanje već dostupnih revizija. Nema opravdanog razloga da ta firma na ovaj način nastavi da posluje, uz korišćenje i trošenje državnih resursa”, smatra Damjanović.

Vlada će, u saradnji s međunarodnim partnerima, napraviti mehanizam za nadzor nad upravljanjem državnim kompanijama koji je održiv i zakonom zasnovan.

“Do kraja godine je planirano formiranje fiskalnog savjeta kroz sistemski Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i odgovarajuće direkcije u Ministarstvu finansija koja će se baviti fiskalnim rizicima državnih preduzeća, što je i imperativni zahtjev naših evropskih partnera. Time ne da ćemo nadomjestiti ovo što je ova firma do sada uradila, nego ćemo mnogo više uraditi i prevazići njihov angažman u smislu onoga što država može da radi”, rekao je Damjanović.

On je, govoreći o nezadovoljstvu lokalnih samouprava načinom ubiranja sredstava za budžet, kazao da je nova poreska politika uticala negativno na lokalne samouprave, posebno one siromašnije.

“Potrebno je sistemsko rješenje za taj problem, umjesto što je ostavljen "otprilike iznos" za pokrivanje razlike koju trpe crnogorske opštine”, naveo je Damjanović.

Opštine su za tri mjeseca ove godine izgubile 2,67 miliona EUR prihoda, zbog čega je Vlada taj novac nadoknadila iz tekuće budžetske rezerve.

“Za pokriće gubitaka opština po osnovu manje prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica, prireza na dohodak fizičkih lica i Egalizacionog fonda, planirano je 15 miliona EUR iz budžetske rezerve, koja nema toliko novca za ovu namjenu, uzmimajući u obzir potrošeno i predviđena plaćanja iz rezerve. I u julu je odlučeno da im se nadomjesti 3,44 miliona EUR za april i maj”, precizirao je Damjanović.

On je, na pitanje da li se ukidanjem doprinosa za zdravstvo marginalizovao Fond za zdravstveno osiguranje, kojem u ovom trenutku treba blizu 70 miliona EUR, odgovorio da je na taj način stvorena jedna vrsta neizvjesnost u njegovom finansiranju.

“Značajna i krupna odluka je donijeta bez analiza, a čime se dovelo u pitanje finansiranje zdravstvenih usluga i otvorio put za privatne zdravstvene ustanove”, rekao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, u ozbiljnom dvomjesečnom radu da skeniraju stanje i dođu do pravih bilansa, ispostavilo se i da fali oko 65 miliona EUR za funkcionisanje Fonda.

“To ćemo obezbijediti i, u saradnji sa Fondom i resornim ministarstvom, doći do održivih rješenja za funkcionisanje državnog zdravstvenog Sistema”, zaključio je Damjanović.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
03. oktobar 2022 00:26