Dostupnost i umjerene cijene adut privatnog smještaja

Privatni smještajni kapaciteti su spremni, a turistička ponuda je pripremljena, ali za potpuni uspjeh sezone neophodno je i da infrastruktura bude spremna, kaže za "Dan" Branka Džoganović, predsjednica Udruženja izdavalaca smještaja Crne Gore (UISCG).

– Iz godine u godinu priprema je na visokom nivou. Smještajni kapaciteti su spremni tokom cijele godine, jer se radi o malim porodičnim sistemima koji su fleksibilni i lako se prilagođavaju situaciji na terenu. Turistička ponuda je pripremljena, komunikacija je redovna, tako da možemo biti zadovoljni pripremom u privatnom smještaju. Međutim, pored privatnog smještaja, važno je da i lokalna infrastruktura bude spremna za prijem gostiju, što očekujemo od opština – kazala je Džoganović.

Ističe da postoji osnova za optimističke procjene da bi ova sezona mogla biti bolja od prethodne, prije svega zbog globalnih okolnosti, ali za konačnu ocjenu ipak treba sačekati kraj ljeta.

– Zbog globalne situacije, postoje naznake da bi Crna Gora mogla biti prvi izbor turista ove godine. Predsezona nije bila ujednačena – na nekim lokacijama rezultati su bili dobri, dok su na drugim ispod očekivanja. Ali, tek na kraju sezone moći ćemo da imamo jasniju ocjenu – rekla je Džoganović.

Konstatuje da su u predsezoni najbrojniji gosti u privatnom smještaju bili oni iz regiona, čemu je doprinio niz manifestacija, događaja i koncerata organizovanih na nivou opština.

– Do povećanog broja gostiju iz Evrope došlo je zahvaljujući otvorenim avio-linijama i koncertima sa stranim izvođačima – dodala je ona.

Džoganović: Većim PDV-om na smještaj i negativnim porukama zabrinuli goste

Kaže da se i u privatnom smještaju primjećuju tendencije promjene strukture emitivnih tržišta, posebno kada je riječ o gostima iz Rusije.

– Sve je više gostiju sa Zapada, što je pozitivan znak za diversifikaciju turističke ponude i stabilnost tržišta u budućnost – ocijenila je Džoganović.

Naglašava da se naša turistička ponuda zasniva na privatnom smještaju, koji zauzima od 80 do 90 odsto smještajnih kapaciteta, što govori koliko je briga o toj vrsti ponude značajna.

– Zato se svaka promjene kada je riječ o razvoju turističke ponude, dostupnosti destinacije, kao i podizanju nivoa infrastrukture, na prvom mjestu putne, direktno odražava na prihod koji se generiše u privatnom smještaju – ističe naša sagovornica.

Dostupnost i umjerene cijene adut privatnog smještaja

ilustracija

Po njenim riječima, ove godine po prvi put možemo reći da dostupnost destinacije nije problem.

Kako je istakla, dostupnost, pripremljenost, fleksibilnost i prije svega umjerena cjenovna politika glavni su aduti privatnog smještaja.

Traže posebno mjesto za domaćina u turizmu

Udruženje izdavalaca privatnog smještaja već godinama insistira na važnost jasnijeg definisanja domaćina u turizmu, podsjeća Džoganović. U tu svrhu, Udruženje je uputilo inicijativu resorima turizma i finansija, na čije se odgovore još čeka.

– Domaćin u turizmu nije samo vlasnik nekretnine. To je osoba koja prima goste, vodi računa o kvalitetu usluge, registruje boravak, plaća obaveze državi i predstavlja prvi kontakt gosta sa destinacijom. Zato je važno da se domaćin administrativno i terminološki odvoji od klasičnog vlasnika nekretnine. Mi smo uputili inicijative Ministarstvu turizma i Ministarstvu finansija da domaćin dobije jasnije mjesto u zakonodavnom okviru i turističkim politikama Crne Gore. Oni su ambasadori države i turističkog proizvoda na lokalu – ističe Džoganović.

– Upravo zato je privatni smještaj često glavni izbor gostiju, posebno onih iz regiona, čiji je broj, po nekim procjenama, skočio za skoro 20 odsto u ovoj godini. Gosti iz regiona češće biraju privatni smještaj jer on pruža više privatnosti i prostora. Takođe, privatni smještaj je fleksibilniji i nudi autentično lokalno iskustvo, koje hoteli često ne mogu pružiti. Cijena je takođe važan faktor, izdavaoci privatnog smještaja u Crnoj Gori su umjereni sa cijenama, što nas čini konkurentnim u odnosu na druge destinacije u regionu – kazala je Džoganović.

Prema njenim navodima, većem broju gostiju, posebno iz regiona, doprinio je i dobar glas o našem privatnog smještaju.

– Pozitivni utisci gostiju koji su se vratili nakon osam, 10 ili 15 godina i prenijeli svoja lijepa iskustva veoma su značajni. Takođe, veliki broj izdavalaca privatnog smještaja redovno prijavljuje goste, a aktivne su i kampanje za registraciju smještaja, koje ljudi dobro prihvataju. Sve to doprinosi povećanju broja gostiju iz regiona – istakla je Džoganović.

Ona smatra izuzetno negativnim i štetnim stavove da domaćem i regionalnom gostu nema mjesta u onome što se zove ekskluzivni i premijum turizam.

– Takav pristup pokazuje nerazumijevanje savremenih turističkih trendova. Premijum turizam nije vezan za tržište odakle gost dolazi, već za kvalitet proizvoda koji nudimo. Gost iz Podgorice, Beograda ili Sarajeva može imati ista očekivanja kao i gost iz Londona ili Pariza. Najveća greška bila bi da dijelimo goste na poželjne i manje poželjne. Pametne destinacije razvijaju različite nivoe ponude za različite profile gostiju, bez obzira odakle dolaze. Crna Gora ima kapacitet za različite nivoe ponude i to treba jasno komunicirati kao našu prednost– ukazuje naša sagovornica.

Sa TIS-om sačekati do septembra

Iako se najavljuju od prošle godine, promjene u sistemu registracije i evidencije gostiju ni ove sezone nisu zaživjele. Riječ je o TIS-u, turističkom informacionom sistemu, koji je na kraju prošlogodišnje sezone najvaljen za ovu sezonu.

– Na TIS-u se još uvijek radi, a tako bi trebalo i da ostane, bar do septembra. Problem je što se uvode digitalni alati bez test faze, što može dovesti do blokada i problema, kao što smo vidjeli sa IRMS-om u Poreskoj upravi. Bilo bi bolje da se TIS otvori za registraciju tek u septembru, da se tokom zime razradi i da do naredne sezone funkcioniše kako treba – smatra Džoganović.

Ističe da domaći i regionalni gosti često prvi prepoznaju kvalitetne promjene i prvi se vraćaju i preporučuju destinaciju.

– Održivi turizam ne treba graditi na isključivanju određenih gostiju, već na kvalitetu proizvoda koji nudimo svakom gostu. Premijum turizam nije pitanje pasoša, već kvaliteta iskustva – podvlači naša sagovornica.

Pitali smo je kako stoje stvari sa brojem privatnih izdavalaca koji registruju goste.

– Podaci o procentima još nisu dostupni, ali možemo pohvaliti neke opštine. Na primjer, Opština Berane je do 16. jula omogućila besplatnu registraciju za sve zainteresovane, što je odličan primjer lokalnog angažmana. Budva, koja ima najveći broj aktivnih rješenja u Crnoj Gori, takođe gleda partnerski na izdavaoce smještaja. Slične kampanje imaju i Cetinje i Kotor. To su primjeri dobre saradnje sa privatnim smještajem, koji je baza turističkog proizvoda na lokalnom nivou – kazala je Džoganović.

Preuzmite našu aplikaciju