Odluka prethodne vlade da se imovina privatne kompanije – bez suda, bez naknade i bez zakonskog osnova – upiše kao državna, sada je pravno osporena i srušena, saopštili su iz Eurofonda, koji ima najveći broj akcija Solane u stečaju. Imovina Solane prostire se na 15 miliona kvadrata.

Kako su naveli, u želji da što hitnije riješi pitanje Solane, odnosno ispuni obaveze iz poglavlja 27, država je zanemarila temeljna načela iz poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda, bezbjednost), koja zahtijevaju poštovanje vladavine prava, pravne sigurnosti i zaštite prava vlasništva.

– Time je stvoren ozbiljan pravni disbalans, koji, umjesto da ubrza evropski put Crne Gore, može predstavljati prepreku za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja. Važno je naglasiti da je svaka vlada Crne Gore – uključujući sve prethodne sazive, ne samo 42. Vladu – bila zakonski obavezna da postupi po zahtjevu Solane za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine. Ta obaveza proizlazi iz člana 419 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima (ZOSPO), koji jasno propisuje da se nosiocima prava korišćenja – koji su to pravo stekli zakonito i u skladu sa zakonom – pravo svojine priznaje i upisuje bez dodatnog pravnog posla, na osnovu samog zakona. Međutim, ni jedna od prethodnih vlada nije izvršila ovu zakonsku obavezu. Time su prekršile zakon izbjegavanjem postupanja, pa nema govora o bilo kakvom "pogodovanju". Suprotno tvrdnjama da je zemljište Solani "dodijeljeno mimo zakona", stvarna istina je da to pravo nikada nije ni formalno priznato, iako je to bila zakonska obaveza – istakli su iz Eurofonda.

Kako su dodali, u velikom broju drugih privatizacionih procesa – kao što su HTP "Budvanska rivijera", "Plantaže", "Ulcinjska rivijera" i brojna druga preduzeća – član 419 ZOSPO-a je primijenjen bez spornih interpretacija i pravo korišćenja je konvertovano u pravo svojine, bez otpora i bez političkih kontroverzi.

– Upravo zato se slučaj Solane izdvaja kao nepravedan izuzetak, sa ozbiljnim pravnim i društvenim posljedicama – navode iz Eurofonda.

Cijene da je posebno važno istaći da je Upravni sud ovom presudom "vratio stanje na pravo korišćenja", što znači da bi nadležni organi sada, bez daljeg odlaganja, morali ispuniti svoju zakonsku obavezu i sprovesti konverziju prava korišćenja u pravo svojine, kako je to već urađeno u desetinama drugih slučajeva, u skladu sa važećim zakonom.

– U suprotnom, Crna Gora bi mogla biti izložena ozbiljnim pravnim i finansijskim posljedicama. Prema javnim izjavama, država bi se mogla suočiti sa tužbama u vrijednosti većoj od 200 miliona eura, koje bi – u slučaju nepostupanja po zakonu – mogle biti podnesene pred domaćim i međunarodnim sudovima, uključujući i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. Presuda Upravnog suda time nije konačno riješila problem, već je trenutno spriječila finansijski i institucionalni kolaps – jer bi gubitak imovine akcionara bez naknade predstavljao teško kršenje domaćeg i međunarodnog prava, sa direktnim posljedicama po budžet Crne Gore i kredibilitet njenog pravnog poretka. Važno je istaći da su već nastali troškovi vještačenja, sudskih postupaka, privremenih mjera i pravne blokade stečajnog postupka, a oni su neuporedivo manji od štete koja bi nastala ako akcionari budu primorani da zaštitu svojih prava traže međunarodnim putem. Svaki naredni korak izbjegavanja obaveze iz člana 419 ZOSPO-a vodi ka direktnoj odgovornosti države za nenaknadu imovine – i to ne samo pred domaćim zakonodavstvom, već i pred tijelima koja tumače međunarodne standarde ljudskih prava, svojine i pravičnog suđenja – poručili su iz Eurofonda.

Upravni sud je prošle sedmice donio odluku da je upis imovine Solane na državu bio nezakonit, te da ta imovina pripada stečajnoj upravi ili, u krajnjem, Eurofondu, koji bi dobio novac od prodaje imovine, ukoliko bi prodaja bila po procijenjenoj vrijednosti imovine od prije skoro petnaestak godina. Tada je imovina Solane procijenjena na 257 miliona eura.

Što se tiče vlasništva i uloge akcionara, iz Eurofonda su kazali da su akcionari, uključujući i državne fondove, ulagali u Solanu kroz berzanske transakcije, u skladu sa zakonima i pravilima tržišta kapitala.

– Time je država priznala legitimitet privatne svojine, jer je nastupala kao suvlasnik kroz akcije, a ne kao titular zemljišta. Kasniji pokušaj administrativnog upisa te imovine na državu predstavljao je ozbiljno kršenje osnovnih principa pravne sigurnosti – naveli su iz Eurofonda.