I dok se politička elita, ponekad, ponosila „principijelnošću“, ekonomski sektor je trpio – bez nadoknade, bez strategije i bez glasa u donošenju ključnih odluka, piše portal bizniscg.me.
Plantaže: Izgubljeno tržište vrijedno više miliona eura godišnje
Prema finansijskim izvještajima, Plantaže su prije sankcija izvozile milione litara vina godišnje u Rusiju i tržišta pod ruskim uticajem (Kazahstan, Bjelorusija). Vrijednost izvoza u Rusiju dostizala je i do tri miliona eura godišnje.
Nakon uvođenja sankcija i ruskog kontrarežima, izvoz je praktično prekinut. Tržišta poput Kine, Njemačke i Amerike nijesu nadomjestila izgubljeni volumen – ni količinski, ni cijenovno. Posljedica: višak zaliha, smanjeni prihodi, i nagomilani gubitak koji je do kraja 2023. premašio 20 miliona eura.
Turizam: Gubitak od preko 100 miliona eura u tri godine
Do 2019. godine, Crna Gora je bilježila preko 400.000 dolazaka ruskih turista godišnje, sa prosječnom potrošnjom od oko 1.000 eura po osobi. To je činilo više od 400 miliona eura direktne i indirektne potrošnje u periodu od 2017. do 2019.
Nakon sankcija, broj ruskih turista je u 2023. pao ispod 40.000, a vrijednost potrošnje pala je za više od 80%. Konzervativne procjene govore da je Crna Gora izgubila najmanje 110 miliona eura u sektoru turizma od 2022. do danas.
Posebno su pogođene Budva, Herceg Novi i Tivat, gdje su ruski gosti činili značajan udio u sezoni i van nje.
Avio-linije: Gubitak tržišta koje je donosilo do 20 odsto prihoda aerodromima
Crnogorski aerodromi Tivat i Podgorica su prije 2020. godine imali više od 2.000 letova godišnje sa ruskih destinacija, preko redovnih i čarter linija.
Aerodromi su prihodovali od taksi, servisa, parkiranja i naknada. Ukupan multiplikativni bruto prihod od ruskog avio-saobraćaja procjenjuje se na 10 do 12 miliona eura godišnje. Sa uvođenjem sankcija i prekidom avio-veza, taj prihod je gotovo potpuno nestao.
U 2023. godini iz Rusije je stiglo manje od 100 čarter letova, dok je u 2019. bilo preko 1.300.
Nekretnine i bankarstvo: Zamrznuta imovina i usporena prodaja
U periodu 2005–2020, ruski državljani su investirali više od 300 miliona eura u crnogorske nekretnine – najviše na primorju. Nakon sankcija, kupovine su praktično stale. Istovremeno, crnogorske banke su zamrzle imovinu i račune više desetina fizičkih i pravnih lica povezanih sa Rusijom, ukupno vrijednosti preko 15 miliona eura.
Tržište nekretnina, koje se godinama oslanjalo na ruske klijente, izgubilo je važne kupce, naročito za luksuzne nekretnine.
Jesmo li tražili kompenzaciju?
Za razliku od pojedinih država članica EU koje su se izborile za kompenzacije u poljoprivredi i energetici, Crna Gora nije podnijela nijedan formalan zahtjev za direktnu nadoknadu štete usljed usklađivanja sa sankcijama. Ministarstva ekonomije, evropskih integracija i vanjskih poslova nijesu javno obznanila pokušaje lobiranja za specijalnu podršku.
Evropski fondovi kao što su IPA III, IPARD i EU4Business mogli su biti kanali za pomoć Plantažama, turističkim organizacijama ili avio-industriji. Međutim, Crna Gora ih nije iskoristila strateški.
Realnost male države u velikim igrama
U političkom smislu, uvođenje sankcija je bilo signal jasnog svrstavanja uz zapadnu alijansu. Ali upravo to pozicioniranje moralo je biti praćeno proaktivnim zahtjevima – ne samo za priznanje lojalnosti, već i za ekonomsku podršku.
Sankcije ne bi morale biti „bolne“ ako su praćene solidarnošću. Crna Gora je, nažalost, pokazala da umije biti lojalan saveznik – ali bez pregovaračke strategije koja bi tu lojalnost i materijalizovala.
UKUPNI PROCJENJENI DIREKTNI GUBICI (2022–2024):
Plantaže: 20 miliona eura
Turizam: 110 miliona eura
Avio-saobraćaj: 20 miliona eura
Nekretnine i banke: 25 miliona eura
UKUPNO: 175 miliona eura
