Lična potrošnja digla BDP, proizvodnja u padu

Dvije decenije rasta donijele su vidno unapređenje standarda građana, više zaposlenih, veće zarade, viši BDP po stanovniku. Ali podaci pokazuju i drugu stranu, da je taj rast najvećim dijelom bio posljedica zapošljavanja većeg broja ljudi, a ne rasta vrijednosti koju stvara svaki zaposleni, odnosno produktivnost rada je danas niža nego 2006. godine, kazao je Vujović.

Od 2006. godine do početka 2026. godine BDP je porastao 275 odsto, dok je realni rast ekonomske aktivnosti iznosio 65 odsto. Izvoz robe je realno pao za trećinu, zaposlenost je porasla za 79 odsto, a nezaposlenost prepolovljena. Ipak, rast je najvećim dijelom posljedica zapošljavanja većeg broja ljudi, a ne rasta vrijednosti koju stvara svaki zaposleni, odnosno produktivnost rada je danas niža nego 2006. godine. To pokazuje Analiza crnogorske ekonomije od 2006. do 2026. godine koju je uradila Privredna komora.

BDP je sa 2,17 milijardi porastao na 8,17 milijardi, ali je rast, kako je kazao potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović, najvećim dijelom nosila lična potrošnja domaćinstava koja je uvećana sa 2,03 milijarde na 6,64 milijarde eura.

– Izvoz robe je realno opao, a njegovo učešće u BDP-u je palo sa 21,3 odsto na 7,2 odsto, odnosno neto izvoz ostaje trajno negativan doprinos rastu. Uprkos tome, standard građana je vidno poboljšan. BDP po stanovniku, mjeren paritetom kupovne moći porastao je sa 36 na 54 odsto prosjeka Evropske unije. Zaposlenost je porasla za 79 odsto na 270,3 hiljade, nezaposlenost je gotovo prepolovljena na 9,4 odsto, a prosječna zarada je uvećana sa 282 na 1.012 eura, čime Crna Gora na kraju 2025. godine bilježi najveće prosječne zarade u regionu Zapadnog Balkana – rekao je Vujović na predstavljanju Analize u PKCG.

Brz rast nije isto što i zdrav rast

Na osnovu cjelokupne analize, Privredna komora je izdvojila ključnih sedam lekcija. Rast potrošnje i zarada ne može dugoročno zamijeniti rast produktivnosti; diverzifikacija privrede je preduslov otpornosti; otvorenost ekonomije je prednost samo uz razvijene domaće kapacitete; fiskalni prostor se stvara u dobrim, a ne u lošim godinama; institucije su temelj razvoja, a propisi tek njegov početak; infrastrukturni razvoj je neophodan, ali ne i dovoljan uslov; demografija i ljudski kapital određuju gornji limit rasta.

Predsjednica PKCG Nina Drakić je kazala da ovih sedam lekcija nijesu apstraktan zaključak, to je sažetak dvije decenije iskustva crnogorske privrede, sa jasnom porukom da brz rast nije isto što i zdrav rast.

– Sljedeću deceniju moramo iskoristiti bolje nego prethodne, graditi na onome što dobro funkcioniše, otvorenosti, evropskom putu i preduzetničkoj energiji, a odlučno mijenjati ono što nas čini ranjivim: zavisnost od uvoza, nedovoljnu diverzifikaciju i zaostajanje produktivnosti za zaradama – poručila je Drakić.

Iz ovih lekcija, kako je navela, proizilaze konkretni razvojni prioriteti do 2035. godine definisani kroz tri vremenska horizonta.

– Kratkoročno, do 2028. godine, prioritet je fiskalna disciplina, stroža evaluacija kapitalnih projekata i stabilniji regulatorni sistem. Srednjoročno, do 2031. godine, fokus prelazi na jačanje ICT sektora, logistike, energetike i lake industrije, povezivanje poljoprivrede i turističke potrošnje, te reformu obrazovanja prema praktičnim i digitalnim znanjima. Dugoročno, do 2035. godine, prioriteti su razvoj obnovljivih izvora energije, tržišta kapitala i puna integracija u jedinstveno tržište Evropske unije, uz industrijsku politiku usmjerenu ka sektorima veće dodate vrijednosti. Redosljed nije slučajan: bez discipline nema prostora za ulaganja, a bez ulaganja nema osnove za dugoročnu transformaciju – istakla je Drakić.

Prema njenim riječima, cilj do 2035. godine je produktivnija, diversifikovanija i izvozno konkurentnija ekonomija, sa BDP-om po stanovniku na 65 do 70 odsto prosjeka Evropske unije.

Istakao je da je ukupan broj stanovnika ostao nepromijenjen, ali se starosna struktura pogoršala. Kao i da udio radno sposobnog stanovništva opada, a nedostatak kvalifikovane radne snage postaje sve izraženije ograničenje daljeg rasta.

– Dvije decenije rasta donijele su vidno unapređenje standarda građana, više zaposlenih, veće zarade, viši BDP po stanovniku. Ali podaci pokazuju i drugu stranu, da je taj rast najvećim dijelom bio posljedica zapošljavanja većeg broja ljudi, a ne rasta vrijednosti koju stvara svaki zaposleni, odnosno produktivnost rada je danas niža nego 2006. godine. Dalji rast životnog standarda mora se zasnivati na produktivnosti kroz ulaganja u tehnologiju, digitalizaciju i stručno obrazovanje – izjavio je Vujović.

Javni dug je prije 20 godina iznosio 898 miliona, a na kraju 2025. je bio 5,19 milijardi. Robni deficit je u 2025. godini dostigao 3,74 milijardi, a pokrivenost uvoza izvozom pala je sa rekordnih 30 odsto na svega 13 odsto.

Direktor sektora za istraživanja i analize Miljan Šestović je kazao da uslužne djelatnosti jačaju, a da proizvodnja pada u posljednje dvije decenije. Udio uslužnih djelatnosti porastao je sa 57,6 odsto u 2006. godini na 63,8 odsto BDP-a u 2024. godini, dok su proizvodni sektori pali sa 24,2 odsto na 15,7 odsto, a industrija je gotovo prepolovljena sa 14,9 odsto na 8,3 procenta. Poljoprivreda je smanjena, a jedino je građevinarstvo zadržalo stabilan udio, prateći investicioni ciklus.

– Struktura stranih investicija pokazuje nam gdje ekonomija zaista ide. Kad novac ide u proizvodnju i izvoz, to je znak zdravog rasta; kad se najveći dio ponovo vraća ka nekretninama, to je signal da biramo lakši put umjesto održivijeg. Ista slika se vidi i u strukturi same privrede: usluge jačaju, dok industrija i poljoprivreda gube na značaju – podvukao je Šestović.

Turizam, kako je naveo, ostaje glavni pokretač uslužnog izvoza. Prihodi su sa 271 miliona eura u 2006. narasli na 1,48 milijardi eura u 2025. godini, što je plus od 447 odsto. Učešće u BDP-u je sa tri odsto poraslo na 7,7 odsto.

Preuzmite našu aplikaciju