– Zaštitniku do danas nije dostavljen zahtjev za davanje mišljenja na sporazume o saradnji sa UAE – potvrđeno je "Danu" iz institucije Zaštitnika.
Kako je objasnila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović, institucija Zaštitnika je pravni zastupnik predsjednika države Crne Gore, Skupštine, Vlade, svih ministarstava i uprava, i svi oni imaju pravo da zatraže mišljenje o tom aktu koji je uzburkao političku scenu Crne Gore i izazvao nesporazume na relaciji Vlada – ulcinjska lokalna uprava.
Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa je zapravo zakonski zastupnik Vlade, predsjednika, ministarstava i uprava, jer, kako je objasnila Ćirović, ti činioci vlasti nemaju svojstvo pravnog lica.
– Shodno odredbi člana 56 Zakona o državnoj imovini, državni organi (koji nemaju svojstvo pravnog lica, član 53 istog zakona) čiji je Zaštitnik zakonski zastupnik, mogu zatražiti mišljenje Zaštitnika, a Zaštitnik je dužan da im da to mišljenje – navela je Ćirović.
Ona je precizirala da Zaštitnik jedini može dati zakonsko mišljenje i tako razjasniti sve nedoumice koje su vezane za usklađenost sporazuma Crne Gore i Emirata sa našim zakonima i Ustavom.
– Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore jedini je državni zastupnik po članu 53 Zakona o državnoj imovini i niko drugi ne može da ih zastupa u Crnoj Gori osim Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, a oni su po istom zakonu, po članu 56, ovlašćeni da nam traže mišljenje. Dakle, naši organi, koje zastupamo, mogu da traže naše mišljenje oko pravnih pitanja i pravnih poslova. I mi smo dužni da damo mišljenje – kazala je Ćirović.
Ona je naglasila da ne postoji praksa po kojoj izvršna vlast konsultuje Zaštitnika prilikom usaglašavanja međunarodnih sporazuma, poput dokumenta koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa Vladom UAE u martu ove godine.
– Ne postoji ustaljena procedura za postupanje Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa u slučaju potpisivanja međunarodnih dokumenata koja potpisuje izvršna vlast u ime Crne Gore – odgovorila je Ćirović na pitanje da li postoji propis koji obavezuje Vladu i premijera da se konsultuju sa Zaštitnikom oko sadržaja sporazuma koji se potpisuju u ime države.
Zakonom nije preciziran ni vremenski okvir u kojem Zaštitnik mora da da mišljenje.
– Na zahtjev za davanje mišljenja, Zaštitnik je dužan da izda mišljenje, ali zakonska odredba ne propisuje rok za davanje mišljenja – kaže Ćirović.
Kako je objasnila, iako zakonom nije preciziran rok za odgovor, Zaštitnik nastoji da pruži mišljenje za deset, a najdalje za petnaest dana.
