Privremena otpravnica poslova ambasade NR Kine u Crnoj Gori Lu Fangćung kaže da suština kinesko-američkih ekonomskih i trgovinskih odnosa je uzajamni interes i obostrana korist.
Ona u intervjuu za “Dan” kaže da je kineska strana uvijek naglasila da u trgovinskom ratu nema pobjednika te da protekcionizam nije rješenje.
• Kako kineska vlada vidi uticaj najnovijih američkih carina na kineski izvoz i koje konkretne mjere razmatra kao odgovor?
-Američka strana je namjerno negirala ravnotežu interesa postignutu tokom višegodišnjih multilateralnih trgovinskih pregovora, kao i činjenicu da je sama godinama ostvarivala ogromne koristi iz međunarodne trgovine. Na osnovu subjektivne i jednostrane procjene, SAD uvodi takozvane „recipročne carine“, što predstavlja klasičan primjer unilateralizma, protekcionizma i ekonomskog hegenmonizma. Kina to oštro osuđuje i odlučno se protivi takvom pristupu. Kao odgovorna velika sila, Kina je već preduzela odlučne mjere u vezi sa carinama i kontrolom izvoza, kako u cilju zaštite sopstvenih legitimnih interesa, tako i za očuvanje međunarodnih pravila i poretka. Vjerujemo da su svi primijetili da je američka strana 12. aprila po istočnoameričkom vremenu najavila izuzeće dijela proizvoda iz sistema „recipročnih carina“, a Kina trenutno procjenjuje uticaj tih mjera.
Stav Kine je jasan i dosljedan. Kada je riječ o razgovoru -vrata su uvijek otvorena, ali dijalog mora da se vodi na osnovu međusobnog poštovanja i na ravnopravnoj osnovi. Kada je riječ o sukobu - Kina će se odlučno suprotstaviti do kraja. Pritisci, prijetnje i ucjene nisu ispravan način za ophođenje sa Kinom. Nadamo se da će američka strana što prije shvatiti da trgovinski rat šteti drugima kao i samim sebi, te da će ekonomski hegenmonizam prema trgovinskim partnerima na kraju imati kontraefekat na sebe. Očekujemo da amarička strana u potpunosti ukine pogrešnu praksu „recipročnih carina“ i krene u isti cilj sa Kinom, pridržavajući se principa međusobnog poštovanja, mirnog suživota i saradnje u obostranom interesu, konstruktivno rješava nesuglasice te kroz dijalog i konsultacije. Kao druga najveća ekonomija svijeta, vodeća zemlja u međunarodnoj robnoj razmjeni i drugo najveće tržište potrošačke robe, Kina će, suočena sa carinskim hegenmonizmom od SAD-a, odlučno nastaviti da sprovodi politiku visokog nivoa otvaranja prema svijetu i nepokolebljivo slijediti sopstveni razvojni put. Kineska makroekonomska politika za ovu godinu uzima u obzir sve moguće neizvjesnosti i raspolaže dovoljnim rezervnim mjerama za ublažavanje spoljnog negativnog uticaja. Spoljni šokovi ne mogu promijeniti osnovne karakteristike kineske ekonomije - stabilnu osnovu, brojne prednosti, jaku otpornost i ogroman potencijal - niti mogu zaustaviti stabilan napredak ka visoko kvalitetnom razvoju i snažan zamah nove produktivne snage. Kina će i dalje ostati stabilno sidro u nestabilnom svijetu, kako bi svojim stabilnim razvojem unijela više sigurnosti u globalnu ekonomiju. Spremni smo da zajedno sa svim partnerima istrajavamo na pravom multilateralizmu, da se suprotstavimo unilateralizmu i protekcionizmu u svim oblicima, te da zajednički odgovorimo na izazove i rizike i zajedno unapređujemo inkluzivnu i uravnoteženu globalizaciju.
• S obzirom na eskalaciju trgovinskih tenzija između Kine i Sjedinjenih Američkih Država, kakve efekte očekujete na globalne lance snabdijevanja, naročito u visokotehnološkim sektorima i industriji električnih vozila?
- Američke „recipročne carine“ su u suprotnopsti sa ekonomskim zakonitostima i tržišnim pravilima. Ne samo stvaraju veliku neizvjesnost za industrijsku saradnju između dvije zemlje, već i ozbiljno narušavaju sigurnost i stabilnost globalnih industrijskih i snabdijevačkih lanaca.
„Recipročne carine“ slabe industrijsku osnovu SAD-a. Trampova administracija pokušala je da carinskim mjerama podstakne povratak proizvodnje u zemlju, ali će carine, zapravo, putem industrijskih i snabdijevačkih lanaca prenositi korak po korak, čime će povećati rizik od prekida lanca snabdijevanja kao i deindustrijalizacije, dodatno otežavajući razvoj industrije proizvodnje. Prema podacima Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju, više od 90% troškova carina snosiće američki uvoznici, proizvođači i krajnji potrošači.
„Recipročne carine“ iskrivljuju globalnu raspodjelu tržišnih resursa i utiču na dugoročan i stabilan rast svjetske ekonomije. Američke carine destabilizuju globalne industrijske i snabdijevačke lance i ozbiljno pogađaju cirkulaciju svjetske ekonomije. Generalna direktorka Svjetske trgovinske organizacije, Ngozi Okonjo-Iweala, izjavila je da bi američke carine mogle imati ogroman negativan uticaj na globalnu trgovinu i ekonomski rast, te da bi mogle dovesti do pada globalne robne razmjene za oko 1% u 2025. godini – gotovo 4% manje od prethodnih projekcija.
Predsjednik Narodne Republike Kine Si Đinping je naglasio: „U eri ekonomske globalizacije, jedino otvorena saradnja u okviru globalnih industrijskih i snabdijevačkih lanaca može donijeti razvoj i uzajamnu dobit.“ Istorija i realnost pokazuju da stabilna i produbljena saradnja u globalnim industrijskim i snabdijevačkim lancima koristi svim državama; kada ta saradnja bude ometena ili blokirana, štetu trpe sve strane. Istraživanje Svjetske banke pokazuje da porast učešća u globalnim lancima snabdijevanja za samo 1% može povećati globalni dohodak po glavi stanovnika za više od 1%.
Kina je korisnik i čuvar integrisanog razvoja globalnih lanaca snabdijevanja, kao i aktivni istraživač i graditelj nove ekologije strukture globalnog snabdijevanja. Kina je spremna da zajedno sa svim zemljama na svijetu očuva globalne industrijske i snabdijevačke lance kao javno dobro i izgradi sistem u kojem sve države, na osnovu svojih komparativnih
Američke „recipročne carine“ su u suprotnopsti sa ekonomskim zakonitostima i tržišnim pravilima. Ne samo stvaraju veliku neizvjesnost za industrijsku saradnju između dvije zemlje, već i ozbiljno narušavaju sigurnost i stabilnost globalnih industrijskih i snabdijevačkih lanaca.
„Recipročne carine“ slabe industrijsku osnovu SAD-a. Trampova administracija pokušala je da carinskim mjerama podstakne povratak proizvodnje u zemlju, ali će carine, zapravo, putem industrijskih i snabdijevačkih lanaca prenositi korak po korak, čime će povećati rizik od prekida lanca snabdijevanja kao i deindustrijalizacije, dodatno otežavajući razvoj industrije proizvodnje. Prema podacima Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju, više od 90% troškova carina snosiće američki uvoznici, proizvođači i krajnji potrošači.
„Recipročne carine“ iskrivljuju globalnu raspodjelu tržišnih resursa i utiču na dugoročan i stabilan rast svjetske ekonomije. Američke carine destabilizuju globalne industrijske i snabdijevačke lance i ozbiljno pogađaju cirkulaciju svjetske ekonomije. Generalna direktorka Svjetske trgovinske organizacije, Ngozi Okonjo-Iweala, izjavila je da bi američke carine mogle imati ogroman negativan uticaj na globalnu trgovinu i ekonomski rast, te da bi mogle dovesti do pada globalne robne razmjene za oko 1% u 2025. godini – gotovo 4% manje od prethodnih projekcija.
Predsjednik Narodne Republike Kine Si Đinping je naglasio: „U eri ekonomske globalizacije, jedino otvorena saradnja u okviru globalnih industrijskih i snabdijevačkih lanaca može donijeti razvoj i uzajamnu dobit.“ Istorija i realnost pokazuju da stabilna i produbljena saradnja u globalnim industrijskim i snabdijevačkim lancima koristi svim državama; kada ta saradnja bude ometena ili blokirana, štetu trpe sve strane. Istraživanje Svjetske banke pokazuje da porast učešća u globalnim lancima snabdijevanja za samo 1% može povećati globalni dohodak po glavi stanovnika za više od 1%.
Kina je korisnik i čuvar integrisanog razvoja globalnih lanaca snabdijevanja, kao i aktivni istraživač i graditelj nove ekologije strukture globalnog snabdijevanja. Kina je spremna da zajedno sa svim zemljama na svijetu očuva globalne industrijske i snabdijevačke lance kao javno dobro i izgradi sistem u kojem sve države, na osnovu svojih komparativnih prednosti, ravnopravno učestvuju, uz jednaka prava, jednake šanse i jednaka pravila u međunarodnoj ekonomskoj saradnji.
• Smatrate li da su ove carine u suprotnosti s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (STO) i da li Kina planira da pokrene postupak pred STO?
- Od kada se Kina 2001. godine pridružila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), u potpunosti je ispunjavala svoje obaveze iz članstva, aktivno promovisala ideju slobodne trgovine, poštovala i primjenjivala pravila STO, značajno unaprijedila stabilnost, transparentnost i predvidivost svojih trgovinskih politika, te je u velikoj mjeri otvorila svoje tržište, dajući važan doprinos očuvanju efektivnosti i autoriteta multilateralnog trgovinskog sistema.
Američka strana, primjenom diferenciranih carinskih stopa, krši princip nediskriminacije STO i potkopava temelje globalnog multilateralnog trgovinskog sistema. Kina je već pokrenula postupak protiv dodatnih carinskih mjera SAD-a kroz mehanizam za rješavanje sporova u okviru STO i, u skladu s pravilima ove organizacije, odlučno će braniti svoja legitimna prava i interese, kao i čvrsto štititi multilateralni trgovinski sistem i međunarodni ekonomski poredak.
Otvaranje i saradnja su istorijski tok, a obostrana korist i dobit su opšta želja čovječanstva. Razvoj je univerzalno pravo svih zemalja, a ne privilegija pojedinačkih država. Sve zemlje treba da se pridržavaju principa zajedničkog dogovora, zajedničke izgradnje i zajedničkog korišćenja, kako bi istrajno promovisale pravi multilateralizam, te da zajednički se suprotstave svim oblicima unilateralizma i protekcionizma, dijele razvojne prilike, zajedno odgovore na izazove i zajednički brane međunarodnu pravdu i pravičnost.
• Kako bi trenutne američke mjere mogle uticati na kineske kompanije koje posluju u Evropi ili planiraju da investiraju u Evropu, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana?
- Američka strana stavlja sopstvene interese iznad opšteg dobra međunarodne zajednice, čime ozbiljno šteti interesima svih zemalja na svijetu, uključujući i Kinu i Evropsku uniju.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je nedavno, tokom telefonskog razgovora sa kineskim premijerom Li Ćijangom, izjavila da uvođenje dodatnih carina od SAD-a ozbiljno potresa međunarodnu trgovinu i ima težak uticaj kako na odnose između EU i Kine, tako i na ranjve zemlje. Kina i EU posvećene su očuvanju multilateralnog trgovinskog sistema zasnovanog na pravičnosti i slobodnoj trgovinisa jezgrom Svjetske trgovinske organizacije, kako bi očuvale stabilan i zdrav razvoj globalne ekonomskih i trgovinskih odnosa. Ovo je u skladu sa zajedničkim interesima obje strane, kao i cijelog svijeta.
Ekonomije Kine i EU su visoko komplementarne i njihovi interesi su duboko isprepleteni. Kao druga i treća najveća ekonomija na svijetu, Kina i EU zajedno čine više od trećine globalnog BDP-a. Dvije strane su jedna drugoj najvažniji trgovinski partneri, a obim bilateralne trgovine iznosi čak 780 milijardi američkih dolara. U prvom kvartalu ove godine, kineski izvoz i uvoz sa EU dostigao je 1,3 biliona juana, što znači da se svakog minuta ostvari trgovinska razmjena u vrijednosti većoj od 10 miliona juana. Ova godina obilježava 50. godišnjicu uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i EU, što donosi značajnu priliku za dalji razvoj odnosa. Obje strane su saglasne da nastave dijalog na visokom nivou u raznim oblastima, da prodube saradnju u trgovini, zelenoj ekonomiji, klimatskim promjenama i drugim sektorima od zajedničkog interesa, kako bi se odnosi Kine i EU nastavili razvijati u pozitivnom smjeru.
Kina i Evropska unija su zagovornici ekonomske globalizacije i slobodne trgovine, kao i čvrsti branioci i podržavaoci Svjetske trgovinske organizacije. Kina je spremna da, zajedno sa EU i širom međunarodnom zajednicom, jača komunikaciju i koordinaciju, proširi otvorenost i saradnju, te da ostvari obostranu korist i zajednički razvoj.
