Svaki drugi euro investira se u nekretnine

Ako se posmatra 2015. godina, tada su produktivne investicije iznosile skoro polovinu ukupnih SDI, da bi deset godina kasnije njihov udio bio svega 13 odsto. Investicije u nekretnine 2015. godine bile su 18 odsto, da bi 2025. godine njihova vrijednost bila skoro polovina ukupnih SDI, precizirala je Nikolić Vučinić.

Crna Gora je od 2015. do 2025. godine zabilježila značajan priliv stranih direktnih investicija (SDI), ali je u posljednjih pet godina uočljiv nedostatak produktivnih investicija, koje stvaraju dugoročnu dodatnu vrijednost za crnogorsku ekonomiju i društvo. To je pokazao sveobuhvatan izvještaj o trendovima kretanja stranih direktnih investicija u Crnoj Gori od 2015. do 2025. godine.

Izvršna direktorica Savjeta stranih investitora (SSICG) Arijana Nikolić Vučinić istakla je da je povod za izvještaj upravo pad produktivnih investicija.

– Promjene u obimu i strukturi SDI rezultat su kombinacije eksternih i internih faktora. Globalna dešavanja – pandemija kovid-19, energetska kriza, rat u Ukrajini, inflacija i usporavanje ekonomija – usmjerila su investitore ka nekretninama, kao sigurnijem obliku ulaganja. To je dovelo do rasta cijena prodaje i zakupa, uz negativan uticaj na životni standard i konkurentnost, posebno u turizmu – rekla je Nikolić Vučinić na pres-konferenciji povodom predstavljanja izvještaja.

Pojasnila je da su ovi tokovi kratkoročno povećali javne prihode, ali da njihova dugoročna održivost ostaje ograničena.

– Povećana neizvjesnost dodatno je uticala na oprez investitora i pad produktivnih ulaganja, dok su pojedini sporovi s investitorima, potencijalne arbitraže i obustava projekata u fazi realizacije dodatno uticali na percepciju investicionog ambijenta – kazala je Nikolić Vučinić.

Po ulasku u EU dolazi do jednokratnog rasta ulaganja

Profesorica Gordana Đurović ocijenila je da proces evropskih integracija predstavlja važan podsticaj za strane investicije u Crnoj Gori, ali i upozorila da ne treba stvarati nerealna očekivanja o njihovom naglom rastu nakon ulaska u Evropsku uniju.

– Nakon članstva obično dolazi jednokratan rast stranih investicija zbog smanjenja političkog i regulatornog rizika, kao i usled većeg povjerenja investitora u evropske standarde. Ali, dalji tok investicija zavisi od mnogo više faktora nego od samog članstva u EU. Ne možemo govoriti da će se pristupanjem desiti vanredan rast stranih direktnih investicija, ali je realno očekivati promjenu njihove strukture i veće prisustvo investitora iz razvijenijih ekonomija Evropske unije – pojasnila je Đurović.

Ona je podsjetila da teorija stranih direktnih ulaganja ukazuje na tri ključna faktora: konkurentnost investitora, atraktivnost lokacije i transfer tehnologije.

– U Crnoj Gori je do sada dominantan bio upravo faktor lokacije, što se ogleda u velikom udjelu ulaganja u nekretnine. Crna Gora mora voditi računa ne samo o privlačenju novih investitora, već i o zadržavanju postojećih – poručila je Đurović.

Ako se posmatra 2015. godina, tada su produktivne investicije iznosile skoro polovinu ukupnih SDI, da bi deset godina kasnije njihov udio bio svega 13 odsto.

– Ove investicije su od izuzetne važnosti, jer stvaraju nove vrijednosti, otvaraju nova radna mjesta, donose nova znanja i prakse i Crna Gora tako napreduje. Sa druge strane, imamo investicije u nekretnine, koje su 2015. godine bile 18 odsto, da bi 2025. godine njihova vrijednost bila skoro polovina ukupnih SDI. Ovaj trend rasta ulaganja u nekretnine naročito je vidljiv u posljednjih pet godina – precizirala je Nikolić Vučinić.

Govoreći o regionalnoj utakmici i privlačenju SDI, ekonomski analitičar i autor publikacije Mirza Mulešković kazao da su Srbija i Hrvatska, prema podacima Svjetske banke i zvaničnih statistika zemalja regiona, tokom 2024. godine zadržale vodeće pozicije prema ukupnom prilivu SDI, dok su Crna Gora i Kosovo ostali na nižim apsolutnim nivoima usljed veličine svojih ekonomija.

– Trendovi za 2025. godinu pokazuju negativna kretanja u većini zemalja regiona, a izuzeci su Crna Gora, Kosovo i Albanija, koji pokazuju otpornost, prije svega zahvaljujući prilivu investicija u nekretnine – naveo je Mulešković.

Istakao je da su sektori sa najvećim potencijalom za ulaganja ICT, energetika i obnovljivi izvori energije.

Preuzmite našu aplikaciju