Svjetska banka (SB) nije u najnovijem izvještaju mijenjala prognoze rasta crnogorske ekonomije za ovu i narednu godinu. Crnogorska ekonomija bi, kako je SB prognozirala i u januarskom izvještaju, u ovoj godini trebalo da ojača 3,4 odsto, a u narednoj 3,1 odsto.
U najnovijem proljećnom izvještaju o ekonomskim izgledima u regiji Evrope i centralne Azije, u koji je agencija Mina-business imala uvid, SB je povisila prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije za 0,2 procentna poena, odnosno sa 5,9 odsto na 6,1 odsto.
U dijelu dokumenta koji se odnosi na Crnu Goru, navodi se da nepovoljni globalni ekonomski izgledi i visoka domaća neizvjesnost opterećuju inače pozitivne izglede Crne Gore.
“Tokom perioda od ove do 2025. godine, predviđa se da će rast u prosjeku iznositi 3,1 odsto, pošto rast privatne potrošnje usporava, dok se očekuje da će investicije dati marginalno pozitivan doprinos rastu”, objasnili su iz SB.
Turizam će, kako procjenjuju u SB, vjerovatno nastaviti da se oporavlja u ovoj godini kako bi dostigao nivo iz 2019. godine, iako pogoršanje izgleda za rast u Evropskoj uniji (EU) i regionu može imati negativan uticaj, kako na turizam, tako i na šire izglede rasta.
Predviđa se da će siromaštvo pasti na 16,6 odsto, dok bi inflacija trebalo da uspori na 7,9 odsto u ovoj godini i dalje na četiri odsto u narednoj.
Iako više cijene energije nesrazmjerno utiču na siromašne, one takođe podržavaju izvoz električne energije Crne Gore, uz pomoć povećanja proizvodnih kapaciteta.
Predviđeno je da će ovi faktori, zajedno sa izvozom turističkih i transportnih usluga, podržati smanjenje deficita tekućeg računa na 11,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2025. godine.
Očekuje se da će fiskalni bilans u srednjem roku biti umjeren, ali će ostati povišen na 4,9 odsto BDP-a u ovoj godini i 4,5 odsto u narednoj, zbog viših plata, socijalnih i kapitalnih troškova.
Kao rezultat toga, javni dug će ostati visok na oko 70 odsto BDP-a u periodu od ove do 2025. Dodatne mjere fiskalne konsolidacije bi, međutim, dovele do boljeg fiskalnog učinka.
Zbog pooštravanja globalnih finansijskih uslova i značajnih finansijskih potreba Crne Gore od oko deset odsto BDP-a u ovoj godini, zemlji će biti potrebno veoma pažljivo fiskalno upravljanje i jača kontrola nad svojim rashodima.
Izgledi su okruženi višestrukim negativnim rizicima. Visoka geopolitička neizvjesnost i globalna inflacija mogu oslabiti izglede za rast u glavnim trgovinskim partnerima Crne Gore.
“Inflatorni pritisci ubrzavaju monetarno zaoštravanje, što se pretvara u skuplje spoljno finansiranje. Politička nestabilnost i kašnjenja u rješavanju institucionalnog zastoja su glavni domaći rizici. Ozbiljnost predstojećih izazova zahtijeva snažnu političku posvećenost i akcije za ublažavanje ovih rizika”, zaključili su iz SB.
