Umjesto tendera, do rezervi goriva preko javnog poziva

Uprava za ugljovodonike je do sada u dva navrata neuspješno pokušala da nabavi naftne rezerve. Za tu svrhu se od početka 2025. godine plaćaju tri centa po litru goriva

Predlogom izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima trebalo bi da se omogući brže i ekonomičnije formiranje obaveznih rezervi goriva. Izmjene i dopune zakona u skupštinsku proceduru uputila je grupa poslanika Bošnjačke stranke, čiji je funkcioner Admir Šahmanović na čelu Ministarstva energetike i rudarstva. Formiranje naftnih rezervi je obaveza Uprave za ugljovodonike, koja je pod nadležnošću Ministarstva energetike.

Jedna od najbitnijih promjena koja se donosi ovim predlogom jeste način na koji Uprava za ugljovodonike nabavlja obavezne rezerve naftnih derivata. Umjesto dosadašnjeg sprovođenja postupaka prema Zakonu o javnim nabavkama, Uprava će ubuduće raspisivati javni poziv na svojoj internet stranici.

Evropska komisija insistira na skorijem formiranju

Klub poslanika BS je predlog podnio 15. jula, a razlog za izmjene je dodatno usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa Direktivom 2009/119/EC, kojom se uređuje obaveza održavanja minimalnih zaliha sirove nafte i naftnih derivata.

U obrazloženju piše da je Evropska komisija, imajući u vidu postojeći nivo formiranih obaveznih rezervi, ukazala Crnoj Gori na potrebu da nastavi aktivnosti na njihovom što skorijem formiranju.

Istaknuto je da većina država članica EU nabavku rezervi obavlja kroz posebne procedure prilagođene tržištu naftnih derivata, dok su klasični postupci javnih nabavki u ovoj oblasti rijetki.

Uprava za ugljovodonike je do sada u dva navrata neuspješno pokušala da nabavi naftne rezerve. Za tu svrhu se od početka 2025. godine plaćaju tri centa po litru goriva. Ta tri centa plaćaju vozači, a oni se skupljaju u poseban fond iz kojeg će u jednom momentu država kupiti naftne rezerve. Trenutno, dok cijene rastu, nije momenat za kupovinu goriva.

Kako je propisano predlogom zakona, javni poziv trebalo bi da sadrži podatke o količini i vrsti derivata koji se nabavljaju, planiranom roku i načinu isporuke, uslovima koje ponuđači moraju ispuniti, kriterijumima za izbor najpovoljnije ponude, kao i sredstvima obezbjeđenja, odnosno bankarskoj garanciji za uredno izvršenje ugovora.

– Uprava bi ugovor zaključivala sa učesnikom koji ponudi najpovoljniju cijenu i dostavi traženu dokumentaciju, dok bi se sredstva za izvršenje ugovora obezbjeđivala sa njenih budžetskih pozicija. Isti model javnog poziva primjenjivao bi se i prilikom ugovaranja prava moguće kupovine naftnih derivata, odnosno takozvanih tiketa – navedeno je u predlogu zakona.

U obrazloženju predloga navedeno je da se dosadašnji model nabavke putem otvorenog postupka javnih nabavki pokazao nedovoljno efikasnim, iz razloga što su naftni derivati berzanska roba, čija se cijena mijenja svakodnevno. Standardne procedure, sa dužim rokovima i unaprijed definisanim pravilima, prema ocjeni predlagača, otežavaju pravovremenu reakciju na tržišne promjene. Ponuđači zbog toga u cijenu uračunavaju rizik od promjene cijene tokom trajanja postupka, što može rezultirati znatno višim ponudama ili izostankom ponuda. Očekivanje predlagača je da bi javni pozivi omogućili kraće rokove, veću konkurenciju i postizanje tržišno konkurentnijih cijena, uz poštovanje transparentnosti, jednakog tretmana učesnika i efikasnog raspolaganja javnim sredstvima.

Predlogom je precizirano i da obavezne rezerve naftnih derivata mogu biti formirane u gotovom proizvodu, ali i u nematerijalnom obliku, na osnovu ugovora o pravu moguće kupovine naftnih derivata, odnosno tiketa. Predloženo je i da se dio obaveznih rezervi gasnog ulja može zamjenski čuvati u avionskom gorivu – kerozinu Jet A-1. Udio kerozina ne bi mogao biti veći od njegovog tržišnog udjela u ukupnoj domaćoj potrošnji naftnih derivata tokom prethodne kalendarske godine.

Preuzmite našu aplikaciju