/ foto: skupština cg
09/12/2023 u 16:36 h
Marko StojanovićMarko Stojanović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Za inflaciju krive visoke marže trgovačkih lanaca

Mi ne možemo uticati ni na cijene ni na marže, ali Agencija može da nađe eventualnu povredu konkurencije, potpisan zabranjeni sporazum, da je neko zloupotrijebio dominantan položaj, ali za sve to u postupku moraju postojati valjani dokaz, kazao je predsjednik savjeta AZZK Dragan Damjanović

Za inflaciju koja poslednje dvije godine pogađa crnogorsko društvo odgovorne su visoke marže, ocijenili su poslanici vlasti i opozicije.

Taj zaključak poslanici su iznijeli na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, na sjednici na kojoj su razmatrali izvještaj Agencije za zaštitu konkurencije (AZZK) za prošlu godinu.

Povećanje trgovačkih marži je uzrok visoke inflacije, koja je prošle godine iznosila 17,2 odsto, istakao je Dejan Đurović (ZBCG).

– Hrvatska nacionalna banka (HNB) je pokazala da je to bio glavni parametar za inflaciju u Hrvatskoj, koja nije bila u tom procentu. Nažalost, kao rezultat nismo dobili smanjenje cijena. U ekspanziji cijene pšenice od početka rata u Ukrajini, ona je dostigla 40 centi po kilogramu. Danas je kilogram na novosadskoj berzi 16 centi, a u Crnoj Gori je ostala nepromijenjena. Pola kilograma hljeba kod nas košta 80 centi, i ako to saberemo, to je najveći udar na građane Crne Gore – kazao je Đurović.

On je istakao da kod nas postoje dva velika trgovačka lanca koja su navodno konkurencija, ali, u principu, niko ne bi rekao da nisu na istom zadatku, a to je povećanje cijena, i upitao predstavnike AZZK ko može uticati na kontrolisanje cijena.

Saglasna sa Đurovićevim ocjenama bila je i Zdenka Popović (Demokrate), koju je interesovalo da li je bilo oligopolskog i monopolskog udruživanja, s obzirom na rast cijena svih artikala u svim trgovinskim lancima, na šta gotovo svi sumnjaju.

Tonćija Janovića (PES) interesovalo je da li je Agencija ispitala vlasnike velikih trgovačkih lanaca i da li je uočila neke nepravilnosti u njihovom poslovanju. Kako je istakao, ukoliko su savjesno radili, morali su doći do određenih saznanja. On smatra da bi tu moglo biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo (SDT).

Postupak protiv Porto Montenegra odavno opterećuje rad

Janovića je interesovalo i opraštanje komunalija u iznosu od 5,6 miliona eura Porto Montenegru, odnosno trajanje postupka duže od četiri godine.

– Ono što je sporno da je AZZK skoro ovo opraštanje duga proglasila legalnim. Adrijatik marins je kupio zemljište nekadašnjeg Arsenala za oko 20 miliona eura, a stvarna vrijednost tada je bila oko 200 miliona. I mislim da je apsurdno prvo prodati to zemljište za 20 miliona, a potom još i pomagati investitora sa 5,6 miliona – istakao je Janović.

Damjanović je rekao da postupak protiv Porto Montenegro opterećuje rad AZZK, uz napomenu da su ga naslijedili od prethodnog saziva, kao i da je u pitanju kompleksan postupak u kom je od promjene vlasti promijenjen odnos Opštine Tivat, koja je u početku taj postupak odugovlačila.

– Mislim da nema opravdanja da cijene budu dvostruko ili trostruko veće nego u regionu i da su cijene u Podgorici, a da ne zalazimo u Primorje, mnogo veće nego u pojedinim evropskim gradovima – naglasio je Janović.

Predsjednik Savjeta AZZK Dragan Damjanović je saglasan da su cijene u prodavnicama bile prekomjerne i da za to ne postoji nijedan opravdani razlog, ali je istakao da Agencija nema regulatornu ulogu.

– Mi ne možemo uticati ni na cijene ni na marže, ali Agencija može da nađe eventualnu povredu konkurencije, potpisan zabranjeni sporazum, da je neko zloupotrijebio dominantan položaj, ali za sve to u postupku moraju postojati valjani dokaz. Analiza je u toku, a kao građanin sam saglasan da osnovne namirnice ne bi trebalo da budu do tri puta skuplje nego u regionu, ali nije uvijek lako naći valjani dokaz – rekao je Damjanović.

Boris Mugoša (SD) se interesovao za postupke provjere državne pomoći "Tu Montenegru", "Željezari" i Institutu u Igalu, tražeći efikasnost u tim postupcima, naročito kada je riječ o sudbini Instituta.

– Kada je riječ o "Tu Montenegro", ispitni postupak je pri samom kraju. Na zahtjev Evropske komisije (EK) ispitivano je da li postoji ekonomski kontinuitet sa ugašenim "Montenegro erlajnzom" (MA), ali dosadašnja saznanja govore da ne postoji ništa, kao i da osnivački kapital ne predstavlja državnu pomoć. Mi smo u predmetu Željezare iscrpili sve institucionalne kapacitete i ovlašćenja da upozorimo kako se taj postupak ne bi radio bez konačnog mišljenja AZZK. To je vrlo specifična oblast i sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju je strogo zabranjena svaka vrsta direktne ili indirektne državne pomoći. Postupak naknadne kontrole u Institutu pokrenut je prije sedam ili osam dana, i o tome nas je po stupanju na dužnost obavijestio novi ministar finansija, jer im je ostala odluka prethodne vlade o dodjeli pomoći, i mi ćemo u najkraćem roku dati mišljenje da li je ta pomoć u skladu sa zakonom ili ne – kazao je, između ostalog, Damjanović.

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
19. februar 2024 17:41