– Ministarstvo finansija nije planiralo kupovinu dodatnih zlatnih rezervi tokom 2025. godine, niti je to planirano godišnjim zakonom o budžetu za ovu godinu – kazali su nam iz Ministarstva finansija (MF).

Crna Gora posjeduje 38.477 unci zlata, koje je dobila u postupku sukcesije imovine bivših Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Savezne Republike Jugoslavije, odnosno po osnovu Sporazuma između Republike Srbije i Republike Crene Gore o regulisanju članstva u međunarodnim finansijskim organizacijama i razgraničenju finansijskih prava i obaveza, odgovorili su nam iz resora finansija na pitanje koliko Crna Gora trenutno ima zlata u svom vlasništvu.

Kako su naveli, Crna Gora trenutno posjeduje zlatne rezerve u iznosu od nešto više od 111,220 miliona eura.

– Cijena jedne unce zlata na 31.5.2025. godine bila je 3.277,55 dolara (cijena sa londonskog fiksinga zlata), što po srednjem kursu dolar–euro (kursna lista CBCG) daje vrijednost zlata u iznosu od 111,22 miliona eura – saopšteno nam je iz Ministarstva finansija.

Kina ima najveće zlatne rezerve

Centralna banka Crne Gore trenutno nema zlato kao dio međunarodnih rezervi, niti planira da kupuje zlato, saopštili su iz vrhovne monetarne institucije u zemlji za "Dan".

– U ovom trenutku se ne planira investiranje u zlato, imajući u vidu portfolija kojima se raspolaže, prirodu monetarnog režima, tržišne rizike, kao i odrednice investicione politike definisane Smjernicama za upravljanje međunarodnim rezervama – saopštili su iz CBCG.

Dakle, Crna Gora se nije pridružila brojnim državama koje su u u prvom kvartalu ove godine svoje zlatne i devizne rezerve pojačale kupovinom zlata.

Naime, samo u aprilu centralne banke širom svijeta povećale su obim zlata u svojim zlatnim i deviznim rezervama za 12 tona, navodi se u nedavno objavljenoj preliminarnoj procjeni Svjetskog savjeta za zlato (WGC), prenio je bankar.me.

Kako su naveli iz WGC, ova količina je manja od prosječnog mjesečnog obima kupovine u proteklih 12 mjeseci, koji je iznosio čak 28 tona. Usporavanje kupovine zlata najvjerovatnije je posljedica brzog rasta cijena zlata od početka godine, navodi se na veb-stranici WGC-a.

Zlato je početkom maja skočilo gotovo sedam odsto, dostigavši 3.433 dolara zbog tenzija između Indije i Pakistana. Kako su tenzije popustile i apetiti za rizik porasli, cijena se povukla i sredinom mjeseca stabilizovala se između 3.120 i 3.140 dolara, može se pročitati na portalu kapital.rs.