Ko je bila Jovanka Broz – udaja za Tita i status u braku (1): Insistirala na kosovsko-metohijskom porodičnom porijeklu

Knjigu poznate srpske istoričarke dr Ivane Pantelić "Uspon i pad 'prve drugarice' Jugoslavije", već smo koristili na ovom mjestu. Nastavljajući dalje prikazivanje života supruge Josipa Broza Tita, doživotnog predsjednika Jugoslavije, kojoj je ona "bila zaštitno lice", iz navedene knjige prenijećemo ovog puta dio poglavlja "Prva drugarica". Činimo to uz odobrenje autorke i gospodina Borisava Čelikovića, urednika "Službenog glasnika", izdavača knjige, tačnije njenog drugog izdanja, koje ovdje koristimo, a objavljenog 2019. godine.

Dr Ivana Pantelić (Beograd, 1977) zaposlena je kao viša naučna saradnica u Institutu za savremenu istoriju u Beogradu. Doktorsku disertaciju "Jovanka Broz i srpska javnost od 1952. do 2013. godine", odbranila je na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, gdje je završila i osnovne studije. Magistrirala je na Interdisciplinarnoj katedri socio-kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Bavi se proučavanjem istorije roda, a posebno procesima emancipacije žena tokom 20. vijeka. Pored ove, objavila je i monografiju "Partizanke kao građanke – društvena emancipacija partizanki u Srbiji 1945-1953." Kao koautorka sa Danilom Šarencem objavila je monografiju ''Dve polovine sećanja: partizanski dnevnici kao izvor za istoriju Drugog svetskog rata''. Bila je urednica i koatorka, sa Ljubinkom Škodrić i Jelenom Milinković, knjige "Dvadeset žena koje su obeležile 20. vek u Srbiji".

                                                             ***

Jovanka Broz, govoreći o porijeklu svoje porodice Budisavljević, u intervjuima koje su objavili Vladan Dinić i Žarko Jokanović, insistirala je na kosovsko-metohijskom porodičnom porijeklu i vezama s Nemanjićima (posebno carem Dušanom), dok njeni biografi, sa izuzetkom Aleksandra Matunovića, ne spominju ove detalje vezane za porodičnu istoriju. Jedan čitalac "Politike" poslao je 2005. pismo prema kome je majka Nikole Tesle rođena kao Budisavljević i da su Budisavljevići starinom iz sela Pećani kod Suve Reke, pa je Jovanka Broz čak prilikom muževljeve posjete SAP Kosovu tražila da posjeti selo iz koga su došli njeni preci.

Početkom 21. vijeka novinarka nedjeljnika "Vreme" ovako će prikazati mladu Jovanku Broz: "Nejasno je i kako je tačno mlada Ličanka postala supruga 32 godine starijeg vođe jugoslovenskih komunista. Prema jednoj verziji, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Ranković zahtijevao je odmah poslije rata od podređenih republičkih sekretara da mu pošalju više provjerenih djevojaka za rad u Titovom kabinetu. Od pristiglih 50 kandidatkinja, Ranković je lično odabrao pet i predstavio ih Titu, a njemu se najviše svidjela lijepa lička partizanka Jovanka Budisavljević. Tu verziju potkrepljuje i priča generala Đoke Jovanića, tadašnjeg načelnika vojne Kontraobavještajne službe (KOS), prema kojoj je upravo on odgovorio na Rankovićev zahtjev i predložio Jovanku za Titovu saradnicu. Prema drugim tvrdnjama, Jovanku Budisavljević je za Titovu saradnicu izabrao Ivan Krajačić Stevo, obavještajni povjerenik NKVD-a za Jugoslaviju; od te verzije vuče korijene potonja teorija o Jovanki kao sovjetskom špijunu. Neki izvori, opet, povezuju Jovanića i Krajačića…" Ovakva interpretacija po svemu je saglasna sa savremenim studijama o načinu na koji je Jovanka Budisavljević postala Jovanka Broz.

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)