Advokat Lješković podnio pritužbu VDT-u: "Vasilijević tretirali i kao osumnjičenu i kao svjedoka"

Radi se o prijavi koju je advokat Lješković podnio protiv Danke Ivanović Đerić, državne tužiteljke u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici i protiv Vladana Mihailovića, državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. 

Advokat Lješković je prijavu podnio kao pravni zastupnik Svetlane Vasilijević koja ima status svjedoka u postupku koji se vodi povodom praćenja vozila koja koriste službenici Uprave policije, protivzakonitim kačenjem GPRS-ova.

U pritužbi je naveo da "ono što ne može biti prihvatljivo jeste situacija u kojoj se lice faktički tretira kao potencijalni učinilac, a zatim se od njega pokušava dobiti iskaz u svojstvu svjedoka, bez procesnih garancija koje bi imalo da mu je priznat drugačiji položaj."

U izjavi za portal Dan advokat Lješković je kazao da bezbjednost svakog građana Crne Gore, treba da bude prioritet svih državnih organa.

- Međutim, to nije uvijek tako, a kao primjer da je postupanje državnih organa selektivno i da se time  ugrozavaju osnovna ljudska prava, najbolje pokazuje slučaj Svetlane Vasilijević iz Herceg Novog, koja je sticajem okolnosti i neiskustva državnog tuzilaštva pretrpjela torturu, a sve uz odobrenje tužioca iz ODT Podgorica. Ono što je pratilo Svetlanu, jeste dolazak policije dok se nalazila na radnom mjestu, odvođenje iste iz radnih peostirija, pretres stana i oduzimanje predmeta i zadrzavanje u policiji deset sati od 9.30 do 19,00 časova bez mogućnosti da se javi članovoma porodice, a svakako četiri sata duže od vremena koje je predviđeno za prikupljanje obavještenja od običnih građana. Sve se ovo dešava 08.maja 2026. godine. Ali tu nije kraj, jer već sledeća neprijatnost koju je za manje od 24 casa doživjela Svetlana, a koja se desila 9.maja 2026. godine, nameće pitanje ne šta radi policija, nego po čijim nalozima postupa. Dolaskom u službene prostorije ODT Podgorica,  Svetlana je uz pratnju advokata došla po prostorije tužilaštva, ali joj postupajući tužilac nije dao da svoj iskaz da u prisistvu advokata pravdajući se da je ona svjedok, i da nema pravo na advokata. Svako  ko se bavi pravo i poštuje struku zna da lice koje se u policiji zadrži duže od šest sati ne mže imati status svjedoka, jer je ZKP jasan. Međutim ono sto je vrlo interesantno to je insistirsnje tužioca da stranka, u postupku čiji je status itekao diskutabilan, da iskaz i da li je na ovaj način tužilac zasao u zonu krivične odgovornosti, tražeći da lice kod koga je vršen pretes i oduzeti predmeti da iskaz u svojstvu svjedoka i na taj način kroz jednu normu ZKP dobije odgovore na pitanja koja se mogu jedino postaviti osumnjičenom. Na ovaj nacin tužilac zloupotrebio procesna ovlašćenja koja ima kao stranka i postupku, uskraćujući prava i garancije propisane Ustavom Crne Gore Svetlani a jedno od njij je i pravo na stručnu pomoć, što će bitj predmet daljih postupaka. A šta čeka građane Crne Gore, i da li tužilaštvo na ovaj način može bilo koga od nas da zaustavi i trazi iskaz bez navođenja svojstva ostaje da se vidi - kazao je u izjavi za portal Dan advokat Srđan Lješković.

Advokat Lješković podnio krivičnu prijavu protiv 30 policajaca i dva tužioca

- Krivičnom prijavom je ukazano na niz međusobno povezanih činjenica koje kada se posmatraju zajedno stvaraju ozbiljnu sumnju da je prijavljeni tužilac određena procesna ovlašćenja koristio na takav način koji nije odgovarao njihovoj svrsi tj. da je formalna primjena pojedinih normi Zakonika o krivičnom postupku, poslužila za ograničavanje procesnih prava lica prema kome su već prethodno bile preduzete radnje koje se preduzimaju prema licu koje ima položaj osumnjičenog. Upravo iz tog razloga nije bilo dovoljno da se rješenje o odbačaju zadrži na prostom citiranju pojedinih zakonskih odredbi, već je bilo neophodno analizirati njihov stvarni smisao u odnosu na konkretne činjenice ovog predmeta, što je manjkavost rješenja na koje se ulaže pritužba - navodi se u pritužbi u koju je portal Dan imao uvid.

U pomenutom dokumentu advokat Lješković je navoe da Rješenje o odbačaju prijave "ne daje odgovor na osnovno pitanje koje predstavlja suštinu cijelog predmeta, a to je na koji način je Svetlana Vasilijević, u vremenu koje je kraće od 24 sata od položaja lica prema kome se preduzimaju radnje pretresanja i privođenja u službene prostorije policije, u položaj običnog svjedoka. Ovo pitanje je ostalo potpuno nerazjašnjeno, iako od odgovora na njega zavisi pravilna ocjena zakonitosti svih kasnije preduzetih procesnih radnji prijavljenog tužioca."

- Naime, iz samog spisa proizlazi da je dana 8.05.2026. godine, izvršen pretres stambenih prostorija koje koristi Svetlana Vasiljević, da su policijski službenici pristupili i poslovnim prostorijama u kojima je zaposlena, da je ovo lice dovedeno u službene prostorije policije gdje je ostala od 09:30 časova do oko 19:00 časova i da su joj tom prilikom oduzeti mobilni telefoni i drugi predmeti. Prema ovom licu sproveden je i niz radnji koje predstavljaju intenzivnu kriminalističku obradu odnosno sve one radnje koje se u praksi preduzimaju prema licu za koje postoji određeni stepen sumnje u vezi sa izvršenjem krivičnog djela, a nikako prema licu koje od samog početka ima isključivo svojstvo običnog svjedoka - dio je navoda dokumenta u koji je portal Dan imao uvid.

U pritužbi advokat Lješković je istakao da " rješenje o odbačaju ne analizira značaj višesatnog zadržavanja Svetlane Vasiljević, u policijskim prostorijama."

- Činjenica da je ovo lice gotovo deset časova, bilo pod kontrolom policijskih službenika nije bez značaja, niti je okolnost koja se može zanemariti prostim konstatovanjem da lice nije formalno lišeno slobode. Trajanje, intenzitet i priroda radnji koje su preduzimane prema Svetlani Vasilijević, su odlučne činjenice za ocjenu njenog stvarnog procesnog položaja. Pravo ne poznaje samo formalni već i faktički položaj lica u krivičnom postupku, zbog čega nije odlučujuće kako je određeno lice označeno u službenim aktima, već kako su se prema njemu državni organi stvarno odnosili. Ukoliko je prema jednom licu izvršen pretres, oduzeti su mu predmeti, zadržano je više časova radi davanja obavještenja preduzimane druge radnje usmjerene na provjeru njegove moguće povezanosti sa krivičnim djelom, a to proistiće iy toka postupka tada se njegov procesni položaj ne može ocjenjivati isključivo prema formalnoj oznaci koju mu je naknadno dao postupajući tužilac. Još ozbiljniju sumnju izaziva činjenica da je od Svetlane Vasiljević, oduzet mobilni telefoni radi daljih provjera i mogućeg vještačenja. Ukoliko je već narednog dana zauzet stav da se radi o običnom svjedoku, u rješenju je bilo dužno dati odgovor zbog čega su predmeti koji mogu predstavljati potencijalni dokaz protiv tog lica i dalje ostali predmet kriminalističke obrade. Mobilni telefon nije predmet koji se od svjedoka oduzima bez razloga, niti se njegovo zadržavanje može posmatrati odvojeno od ukupnog procesnog konteksta, pa ukoliko postoji potreba da se izvrši pregled, analiza ili vještačenje sadržaja telefona određenog lica, tada se sasvim opravdano postavlja pitanje da li je to lice zaista imalo isključivo svojstvo svjedoka ili je postojala sumnja da raspolaže podacima koji ga mogu dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnog djela - dio je pomenute pritužbe.

Advokat Lješković u pritužbi navodi: "Ne može se zanemariti ni činjenica da je prema navodima krivične prijave tokom boravka Svetlane Vasilijević, u službenim prostorijama policije ista bila izložena izjavama da joj je, navodno po nalogu ili poruci tužioca, saopšteno kako "pet godina neće vidjeti porodicu" i da će joj "djeca biti oduzeta".

- Rješenje o odbačaju krivične prijave takođe zanemaruje činjenicu da je već narednog dana, odnosno 09.05.2026. godine, isto lice pozvano u državno tužilaštvo u svojstvu svjedoka, pri čemu je odbijen zahtjev da saslušanju prisustvuje advokat, tj. podnosilac prijave, koji je došao zajedno sa njom. Upravo u tom trenutku nastaje osnovna procesna dilema ovog predmeta. Nije sporno da Zakonik o krivičnom postupku ne predviđa pravo svjedoka da njegovom saslušanju prisustvuje punomoćnika, ali je sporno to je da li je Svetlana Vasilijević, uopšte mogla imati položaj običnog svjedoka nakon svih procesnih radnji koje su prema njoj prethodno bile preduzete - navedeno je u prizužbi koju potpisuje advokat Lješković.

Advokat dalje u pritužbi ukazuje: "Upravo činjenica da je prijavljeni državni tužilac, prema sopstvenom izjašnjenju, postavljao pitanja za koja je sam ocijenio da mogu svjedoka", Svetlanu Vasilijević, dovesti do samoinkriminacije predstavlja jednu od najvažnijih okolnosti koja nije pravilno ocijenjena. Naime, ako je već u toku saslušanja postojala svijest kod prijavljenog tužioca Vladana Mihailovića, da odgovor na određena pitanja može dovesti svjedoka, u položaj da iznese činjenice koje ga mogu izložiti krivičnom gonjenju, tada se ne može prihvatiti da je istovremeno bilo dovoljno samo formalno zadržati status svjedoka i primijeniti pravila koja važe za takav procesni položaj. Upravo suprotno, ovakva okolnost je morala otvoriti pitanje da li tužilac kroz svjedočenje pokušava da pribavi izjavu lica koje faktički ima drugačiji procesni položaj od onog koji mu je formalno određen. U konkretnom slučaju, protiv Svetlane Vasilijević, je prethodno sproveden pretres, izvršeno oduzimanje predmeta, zadržana je u policijskim prostorijama više sati, a već narednog dana joj se postavljaju pitanja koja, kako i sam prijavljeni tužilac naveo, mogu dovesti do njenog inkriminisanja pa kada se sve navedene činjenice posmatraju zajedno, tada se više ne radi o posebnoj procesnoj radnji, već o nizu postupanja koja ukazuju da je postojala mogućnost da ovo lice îma mnogo složeniji procesní položaj od onog koji joj je formalno priznat."

- Upravo je predmet ove pritužbe pitanje da li je Svetlana Vasiljević, uopšte pravilno imala svojstvo svjedoka. Ako postoje okolnosti koje ukazuju da lice može imati položaj potencijalnog izvršioca, saučesnika ili lica čija bi izjava mogla predstavljati osnov za njegovo sopstveno krivično gonjenje, onda se ne može zanemariti stvarni sadržaj tih okolnosti i jednostavno zaključiti da se radi o svjedoku samo zato što je takav status formalno određen - naveo je u dokuemntu afvokat i između ostalog dodao:

"Ono što ne može biti prihvatljivo jeste situacija u kojoj se lice faktički tretira kao potencijalni učinilac, a zatim se od njega pokušava dobiti iskaz u svojstvu svjedoka, bez procesnih garancija koje bi imalo da mu je priznat drugačiji položaj."

-Posebno je značajno ponašanje prijavljenog tužioca nakon dolaska Svetlane sa punomoćnikom tj. podnosiocem prijave. Iz navoda tužioca ODT-a Podgorica, proizlazi da nije dozvoljeno da advokat uđe zajedno sa ovim licem, nakon čega je došlo do verbalne rasprave - ukazao je advokat Lješković i u pritužbi dodao:

"Posebno se ukazuje i na nelogičnost u izjašnjenju postupajućeg državnog tužioca u dijelu koji se odnosi na njegovo saznanje o pretresima i predmetu koji mu je povjeren. Prijavljeni tužilac navodi da je dana 07.05.2026. godine, na službenom sastanku informisan da je za 08.05.2026. godine, planirano preduzimanje određenih radnji, da su postojali razlozi za sumnju na krivično djelo kriminalnog udruživanja iz člana 401 KZCG, ali da je nakon toga Više državno tužilaštvo u Podgorici, delegiralo predmet Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, kao i da nije znao da je vršen pretres prostorija Svetlane Vasilijević, koju je saslušavao u svojstvu svjedoka.".

- Posebno se ukazuje da rješenje o odbačaju ne analizira značaj višesatnog zadržavanja Svetlane Vasiljević, u policijskim prostorijama. Činjenica da je ovo lice gotovo 10 časova, bilo pod kontrolom policijskih službenika nije bez značaja, niti je okolnost koja se može zanemariti prostim konstatovanjem da lice nije formalno lišeno slobode. Trajanje, intenzitet i priroda radnji koje su preduzimane prema Svetlani Vasilijević, su odlučne činjenice za ocjenu njenog stvarnog procesnog položaja. Pravo ne poznaje samo formalni već i faktički položaj lica u krivičnom postupku, zbog čega nije odlučujuće kako je određeno lice označeno u službenim aktima, već kako su se prema njemu državni organi stvarno odnosili. Ukoliko je prema jednom licu izvršen pretres, oduzeti su mu predmeti, zadržano je više časova radi davanja obavještenja preduzimane druge radnje usmjerene na provjeru njegove moguće povezanosti sa krivičnim djelom, a to proistiće iy toka postupka tada se njegov procesni položaj ne može ocjenjivati isključivo prema formalnoj oznaci koju mu je naknadno dao postupajući tužilac - istakao je, između ostalog,  advokat u pritužbi.

Zurovac pratio policiju, a policija njega

(FOTO) Uhapšeni Zurovac i Mekić, Lakić u bjekstvu, pratili policajce da osujete akcije