Advokati, zbog velikog broja suđenja u istom danu, objektivno nijesu u mogućnosti da se pojave na svakom ročištu. Iako Zakonik o krivičnom postupku ostavlja mogućnost zamjeničkog punomoćja, problem nastaje onog trenutka kada stranka ne želi takvu vrstu odbrane. Predsjednik Advokatske komore Danilo Mićović kazao je ove sedmice, nakon što je i sam kažnjen sa 1.000 eura, da advokati ne mogu da se kloniraju i da budu na dva suđenja u isto vrijeme. On je istakao da je godinama upozoravao da će se doći u ovakvu situaciju zbog ogromnog broja potvrđenih optužnica i zakazanih suđenja, gdje se, kako tvrdi, sudije grabe za termine i niko se ne pita šta je sa ostalim procesima i obavezama advokata.
Iako sudije, a nerijetko i šira javnost, smatraju da se ročišta u najvećem broju slučajeva odlažu krivicom advokata, advokat Nebojša Asanović tvrdi da to nije tačno. Prema njegovim riječima, razlozi zbog kojih se ročišta odlažu uglavnom su druge prirode, odnosno najčešće su u pitanju propusti prilikom dostavljanja poziva strankama u postupku, okrivljenima, njihovim braniocima, svjedocima, vještacima... Za sve to je, kako naglašava, odgovoran sud.
Kako ističe, postoje i objektivni i subjektivni problemi koji vrlo često uslovljavaju da ni sud ne može da postupi u određenom postupku, kao što su privatni razlozi sudija i tužilaca i sl.
– Stoga mogu reći da su advokati možda i zadnji u tom nizu odgovornih za odlaganje ročišta, pri čemu ne mislim na ono što nam je procesnim zakonima dato kao pravo da koristimo kao sredstvo u postupku (zahtjev za upoznavanje sa dokazima i spisima predmeta, zahtjevi za izuzeća i sl.), pa se ti razlozi ne mogu smatrati odugovlačenjem postupaka – objašnjava Asanović.
Kako je dodao, ono što je evidentno i na šta treba ukazati jeste činjenica da su mnogi predmeti vrlo kompleksni, posebno pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici, gdje su u toku postupci i sa 50 i više okrivljenih.
– Mnogo je teško stvoriti procesne pretpostavke za održavanje takvih ročišta, naročito u slučajevima gdje dolazi do spajanja optužnica. Naši sudovi za to još uvijek nijesu spremni, ali ni tehnički opremljeni, a naravno da će advokati da koriste sve mehanizme i procesna prava koji idu u prilog njihovom branjeniku – kazao je Asanović.
Advokat Zdravko Begović u izjavi za "Dan" ističe da je problematika s kojom se on i njegove kolege susreću u poslednje vrijeme vrlo specifična i osjetljiva.
– Zakonik o krivičnom postupku ima tu odredbu da branilac mora biti prisutan na ročištu bez obzira na to što ima još neki glavni pretres u nekom drugom sudu, ali da bi odbrana bila zastupljena na kvalitetan način, pita se i sam okrivljeni. Mi nismo u mogućnosti da istovremeno budemo na dva mjesta, uz dužno poštovanje suda. Takođe, često imamo i situaciju da i tužilac obavijesti sudiju da ne može doći na glavni pretres, uz molbu da se termin pomjeri. Sudije uvaže te razloge, dok advokate upućuju da nađu zamjenu. Kada to učinimo, naravno u skladu sa kodeksom profesionalne etike, desi se da okrivljeni to ne želi. Zaista se nekad stiče utisak da advokati manipulišu i zloupotrebljavaju procesni zakon, ali ako okrivljeni angažuje nekog branioca, posebno u predmetu koji je činjenično i pravno komplikovan, onda se u toku pretresa ne može pojavljivati neko ko će biti tu samo formalno, jer se, u konačnom, radi o ljudskim sudbinama – rekao je Begović.
