Armenko: Istorijski rezultat – najstarija ustavna žalba iz prošle godine

- To znači da je danas najstarija ustavna žalba pred Ustavnim sudom iz prošle godine. Do prije samo dvije godine građani su na odluku Ustavnog suda čekali i do šest godina, što znači da smo za samo dvije godine riješili sve ustavne žalbe primljene unazad sedam godina. Za samo tri godine riješili smo preko 5.200 predmeta po ustavnim žalbama - kazala je Armenko.

Ona je istakla da ostvareni rezultat nije samo pitanje statistike, već poruka svakom građaninu da više neće čekati godinama kako bi dobio zaštitu svojih ustavnih prava.

- Naš cilj nije bio samo da riješimo zaostatak i popravimo statistički rezultat. Naš cilj je da građani znaju da će, kada iscrpe sva druga pravna sredstva, pred Ustavnim sudom dobiti blagovremenu, kvalitetnu i djelotvornu zaštitu svojih prava - poručila je predsjednica Ustavnog suda.

Prema njenim riječima, nakon godina niskog povjerenja građana u Ustavni sud, činjenica da je najstarija ustavna žalba danas iz prošle godine pokazuje odlučnost da se povrati povjerenje u instituciju koja mora biti i jeste posljednji garant zaštite ljudskih prava i sloboda na nacionalnom nivou.

- Zaštita prava jednog čovjeka znači zaštitu pravnog sistema u cjelini. To je suština ovog rezultata i najbolja potvrda da Ustavni sud danas ispunjava svoju ustavnu ulogu - naglasila je Armenko.

Ona je ukazala da Ustavni sud nije radio samo na ažurnosti, već je podjednako unapređivao kvalitet svojih odluka, sa ciljem da za građane postane „Strazbur u malom“ – mjesto na kojem će ostvariti djelotvornu zaštitu svojih ustavnih prava, bez potrebe da pravdu traže na međunarodnom nivou.

Da se taj cilj ostvaruje, kako je navela, potvrđuje i praksa Evropskog suda za ljudska prava. Odluka u predmetu „Lipa protiv Crne Gore“, prema njenim riječima, pokazuje da Evropski sud uvažava odluke Ustavnog suda i poziva na poštovanje pravnih stavova koje ta institucija izražava u pojedinačnim predmetima.

- Ovakav odnos prema kvalitetu rada Ustavnog suda potvrđuje se u kontinuitetu. Evropski sud u realnom vremenu cijeni kvalitet naših odluka, pa gotovo da više nema komuniciranih, odnosno spornih predmeta pred ovom međunarodnom instancom koji ukazuju na sistemske probleme u našem radu - kazala je Armenko.

Predsjednica Ustavnog suda poručila je da se upravo iza statistike i broja riješenih predmeta nalazi suštinska uloga te institucije.

- Ustavni sud u svakom predmetu vidi čovjeka - naglasila je.

Kako je navela, Sud je to pokazao kroz odluke kojima je štitio pravo na život kroz pružanje zdravstvene zaštite, ali i pravo na naknadu troškova liječenja, zatim kada je, odlučujući o premještaju posmrtnih ostataka, štitio pravo na privatni život, pružao zaštitu od mobinga, odlučivao u postupcima ekstradicije, kao i o pravu na pravično suđenje u slučajevima odricanja nadležnosti domaćih sudova zbog ugovorene arbitraže koja se odnosi na domaće nepokretnosti. Riječ je, kako je istakla, samo o dijelu brojnih predmeta koji su neposredno uticali na živote građana.

Istovremeno, Ustavni sud kroz odluke o restituciji i eksproprijaciji uspostavlja standarde koji prevazilaze pojedinačne slučajeve.

- Povraćaj oduzete imovine ili dosuđivanje naknade za njeno oduzimanje stoji kao relikt i opomena u već postojećim i decenijama neriješenim slučajevima nacionalizacije, restitucije i eksproprijacije imovine, koja predstavlja ustavno i zakonsko pravo svakog građanina - kazala je Armenko.

Dodala je da je Ustavni sud upravo u odlukama iz te izuzetno složene materije ukazao na pravnu nesigurnost, neujednačenu sudsku praksu i potrebu dosljednije zaštite ustavnih prava, doprinoseći tako izgradnji stabilnijeg i pravičnijeg pravnog sistema.

Armenko je naglasila da je ostvareni rezultat posljedica izuzetnog zalaganja sudija Ustavnog suda, a posebno stručne službe, čiji rad, kako je kazala, zaslužuje puno priznanje.

Posebnu vrijednost rezultatu, prema njenim riječima, daje činjenica da je ostvaren uprkos tome što Ustavni sud u kontinuitetu radi u nepotpunom sastavu i sa nepopunjenom stručnom službom.

Upozorila je, međutim, da se takav nivo efikasnosti ne može dugoročno održati bez snažne i konkretne podrške države.

- Ustavnom sudu je za dalje unapređenje neophodan potpun sastav sudija, novi zakonodavni okvir i stvarna i suštinska finansijska nezavisnost, a ne finansijska nezavisnost samo na papiru - poručila je Armenko.

Zbog toga je, kako je navela, neophodno da se što prije izaberu nedostajuće sudije, započne izrada novog Zakona o Ustavnom sudu, ojača stručna služba i njen rad adekvatno vrednuje.

- To nije ulaganje u jednu instituciju – to je ulaganje u zaštitu ustavnih prava svih građana Crne Gore. To je pokazatelj koliko je država zaista demokratski zrela da obezbijedi uslove za funkcionisanje jedinog ustavnog kontrolora sve tri grane vlasti - zaključila je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.