Кad se dugogodišnji nosioci visokih pravosudnih funkcija nađu na optuženičkoj klupi, kao što je to sada slučaj sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom i bivšim predsjednikom Privrednog suda Blažo Jovanić, na najvećim mukama je – pravda.
Naime, osim sumnje u pristranost njihovih kolega koje ih tuže i koje im sude, tu je i činjenica da se nosiocima pravosudnih funkcija u najvećem broju slučajeva krši pretpostavka nevinosti zbog pojačanog interesovanja javnosti.
Advokat, bivši sudija i nekadašnji zamjenik državnog tužioca Zoran Piperović svojevremeno se i sam našao pred licem pravde zbog optužbi za trgovinu ljudima (tužilac je odustao od krivičnog gonjenja u nedostatku dokaza, a Piperović je dobio spor protiv Moldavke S.Č., koja je optužena zbog davanja lažnog iskaza).
Piperović je za "Dan" kazao da su među kolegama pomiješana osjećanja kad se pravosudni funkcioneri nađu na optuženičkoj klupi.
– Od nevjerice i razočaranja do razumijevanja. Кolege koje u tim predmetima imaju ulogu tužioca ili sudije, da ja znam, postupaju nepristrasno i profesionalno. Vjerovatno kao ljudi imaju određene empatije prema kolegama, možda su prijatelji, možda su i radili zajedno, mada sve zavisi od mnogo okolnosti, prije svega od vrste i težine krivičnog djela, od okolnosti pod kojima je počinjeno krivično djelo, od količine dokaza. Svakako, u tim situacijama povećana je suptilnost analize dokaza. Neko će reći: zar te suptilnosti nema u ostalim slučajevima? Pretpostavljam da ima, ali ipak su pravosudni funkcioneri samo ljudi i ponekad se profesionalna pažnja podigne na viši nivo – kaže Piperović.
Prema njegovim riječima, jedino kada su pravosudni organi bili potpuno lični, ali na štetu osumnjičenog, bilo je kada je on bio u pitanju.
– Svi u sudstvu i tužilaštvu dobro su znali da je u pitanju brutalni zločin u režiji jednog dijela države, nekih NVO i stranih ambasada, ali su kolege koje su postupale u tom predmetu, nošene medijskom promocijom, uradile sve da budem živ sahranjen. Bilo, ne ponovilo se. Taj predmet i taj slučaj trebalo bi da budu reper, a nadam se da jesu, da se istrage i optuženja ne vode po političkim željama i uticaju onih sa Zapada, koji ti kasnije omogućavaju karijeru, kao što je to bilo u mom slučaju. Držiš nekoga u zatvoru iz hira i iz čista mira, a onda ti je karijera zagarantovana uz pomoć jedne ambasade u Podgorici. Vjerujem da među crnogorskim kolegama ima isuviše časnih ljudi kojima je svejedno da li sude sudijama visokog ranga, tužiocima visokog ranga ili "običnom svijetu" – rekao je Piperović.
On smatra da je nosiocima pravosudnih funkcija u startu prekršena pretpostavka nevinosti.
– Tada se digne kuka i motika. Nema ko ne može da komentariše. Nema ko ne može da osudi. Nema ko ne može da blati. I nema ko ne može da vodi hajku. Кada ta lavina krene, kolegi koji je pod krivičnim udarom mogu samo da pomognu hladna glava, dobri nervi i, što je najvažnije, profesionalne kolege. Ovdje nema sankcija za kršenje pretpostavke nevinosti. Da li ste kada čuli da neki državni organ ili NVO pošalje poruku da treba sačuvati dostojanstvo čovjeka i poštovati pretpostavku nevinosti? To ćete samo čuti od neke političke partije kada njihov član završi u zatvoru ili se protiv njega pokrene istraga – istakao je Piperović.
Bivši sudija Okružnog suda u Užicu, a danas advokat u Bijelom Polju Slobodan Novaković kaže da smo nekoliko decenija bili svjedoci nedodirljivosti nosilaca pravosudnih funkcija i negiranja postojanja organizovanog kriminala u Crnoj Gori.
– Smjenom vlasti i bivšeg glavnog specijalnog tužioca stvoreni su uslovi za neselektivno postupanje prema svim učiniocima krivičnih djela, pa su se u pritvoru našli i bivši čelnici Vrhovnog i Privrednog suda. Višedecenijska vladavina bivšeg režima, zasnovana na kriminalu i korupciji, stvorila je mrežu koja je upravljala svim procesima, pa i u pravosuđu. Takva mreža do danas nije neutralisana, već se žilavo bori za opstanak. O tome slikovito svjedoče suprotni stavovi Apelacionog i Višeg suda po pitanju produženja pritvora bivšoj predsjednici Vrhovnog suda, kao i objavljeni sadržaj poruka između nje i pojedinih sudija, pri čemu se daje međusobna podrška i izražava neizmjerna zahvalnost za dobročinstvo u najtežim trenucima – istakao je Novaković.
Prema njegovim riječima, sve ovo, uz druga aktuelna dešavanja, sasvim jasno ukazuje da su pojedini nosioci pravosudnih funkcija spremni da vraćaju dug onima koji su ih zadužili, ali ne ličnim resursima, već kroz teške zloupotrebe službenog položaja.
– Pojačano interesovanje građana ne dovodi u pitanje pretpostavku nevinosti u konkretnom slučaju. Ova pretpostavka znači prije svega da je samo sud po zakonu ovlašćen da neko lice oglasi krivim za krivično djelo. Naravno, u zakonito sprovedenom postupku. U demokratskim državama zasnovanim na vladavini prava zakonito postupanje tužilaca i sudija, pa i samih građana, pretpostavlja se kao pravilo, a protivzakonito postupanje kao izuzetak koji se sankcioniše. U Crnoj Gori je kriminal pravilo, a zakonito postupanje izuzetak – ocijenio je Novaković.
Advokat iz Bijelog Polja Fikret Кurgaš, koji je bio kandidat za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, ističe da optužbe protiv nosilaca pravosudnih funkcija uvijek izazivaju posebnu pažnju svih struktura društva – političara, javnih i privatnih medija, NVO i laičke javnosti.
– Od trenutka kada se iznese u javnost da je nosilac pravosudne funkcije osumnjičen za neko djelo pojavljuju se brojna pitanja: kakav je bio odnos optuženog s kolegom koji ga tuži, odnosno koji mu sudi; kakve su veze između njega i političke partije, odnosno političke vlasti; kakve veze taj optuženi ima s kriminalnim strukturama u državi? Posebno mjesto u tome ima i uticaj sredstava informisanja i njihovog načina izvještavanja o određenom slučaju. Sve u svemu, uvijek će biti sumnji u pristrasnost, bez obzira na to ko tuži i ko sudi – smatra Кurgaš, ističući da svaki sudija odlučuje samostalno i nezavisno i mora biti lice visokih moralnih i profesionalnih karakteristika.
