Izbor novih sudija jedini je način da se u najskorije vrijeme smanji broj nagomilanih zaostalih predmeta, da se okonča rad na starim predmetima i da se u konačnom krene u što brže ozdravljenje crnogorskog pravosuđa. Predsjednik Sudskog savjeta, prof. dr Radoje Korać, potvrdio je u intervjuu za "Dan" da određeni pomaci postoje kad je u pitanju efikasnost sudova, ali ističe da je cilj još daleko.
Da li se bitno popravila situacija u sudstvu kada je riječ o kadrovskim kapacitetima, odnosno da li je broj sudija povećan u mjeri koja može omogućiti nesmetan rad i brži put do pravde?
– Situacija se popravila, ali nije dovoljno. U poslednje tri godine izabrano je 135 sudija u svim sudovima, a u istom periodu sudove je napustilo 70 sudija – polovina na lični zahtjev, a polovina penzionisanjem. Pravilima je predviđeno da u svim sudovima bude 310 sudija i 25 predsjednika, što je najviše u Evropi prema broju stanovnika. U ovom momentu nedostaje 50 sudija i dva predsjednika suda. To u znatnoj mjeri utiče na efikasnost sudova, koja nije zadovoljavajuća. Na kraju prošle godine ostalo je 74.679 neriješenih predmeta, a riješeno je 85. 629. Sudije osnovnih sudova imaju po 500 do 900 predmeta u radu, a sudije Upravnog suda više od toga. Teško je u takvoj situaciji presuđivati u razumnom roku, ali daljim popravljanjem kadrovskih, materijalnih, prostornih i tehničkih uslova stanje će se popraviti. Za unapređenje efikasnosti postupaka naročito je značajna uloga predsjednika suda. On treba da prati dužinu sudskog postupka, prikuplja informacije o procesnim kašnjenjima i dugom trajanju postupka, kako bi se odredili razlozi i definisale mjere za rješavanje tih problema u budućnosti. Ako postupci traju dugo, pravda je uskraćena. Očekujemo da započete aktivnosti novoizabrane predsjednice Vrhovnog suda budu primjer dobre prakse u pravcu efikasnog odlučivanja, uključujući i predmete organizovanog kriminala i korupcije. Uloga sudijskih savjetnika od ključnog je značaja za efikasnost i kvalitet pravosuđa, posebno imajući u vidu preopterećenost sudija, na šta ukazuje i Konsultativno vijeće evropskih sudija. Stoga predlažemo da u sudovima bude onoliko savjetnika koliko ima sudija. Time se znatno doprinosi efikasnosti i ažurnosti sudova i stvara baza za izbor sudija.
Da li se popravio materijalni položaj zaposlenih u sudstvu (ne samo sudijskog kadra, već i ostalih) i jesu li makar iole stvoreni bolji uslovi za rad?
– Materijalni položaj sudija nije zadovoljavajući, posebno u osnovnim sudovima. Nedavno je Vlada predložila da se zarade sudija povećaju 30 odsto, i očekujemo da će predlog izmjena zakona u tom dijelu brzo biti usvojen u Skupštini. Očekujemo, takođe, da se bez odlaganja popravi materijalni položaj sudijskih saradnika, pripravnika i zaposlenih u sudskoj administraciji, bez čijeg efikasnog rada se ne može uspješno ostvarivati sudska djelatnost. Evidentne su i razlike u zaradama među sudijama, što je posledica zakonom predviđenog specijalnog dodatka za rad na tzv. specijalnim predmetima, kao i posebnih naknada za obavezno dežurstvo i pripravnost.
Prema Vašem mišljenju, je li povećan stepen povjerenja građana i evropskih partnera u pravosuđe?
– Povjerenje u sudstvo i pravosuđe u cjelini lako se gubi, a teško vraća. Realno stanje u sudstvu i percepcija o njemu još nijesu na zadovoljavajućem nivou. Određeni pomaci se uočavaju, ali proces jačanja povjerenja neće ići ni lako ni brzo. Povećanje efikasnosti i ažurnosti sudija i sudova, nezavisno i nepristrasno postupanje, popravljanje kvaliteta sudskih odluka, suđenje u razumnom roku, jačanje kadrovskih kapaciteta, pripremanje kvalitetnih i stručnih kadrova, skraćenje trajanja sudskih postupaka, transparentnost (javnost postupaka i otvorenost sudija i sudova) i odgovornost za nestručno ili nesavjesno obavljanje sudijske funkcije, osnovni su elementi za povećanje stepena povjerenja građana i evropskih partnera u sudstvo. Kako se budu ostvarivali ovi zahtjevi, tako će i jačati javno povjerenje u sudove.
