/ Andrej Milović - PORTAL DAN

Ministar pravde uputio novo mišljenje Sekretarijatu Tužilačkog savjeta: Vršioci dužnosti VDT-a nezakonito birani

Vrhovni državni tužilac se bira većinom od 54 poslanika u prvom glasanju (dvotrećinski) ili sa 49 poslanika u drugom glasanju (tropetinski), dok se v.d. vrhovnog državnog tužioca bira sa najmanje šest glasova u Tužilačkom savjetu, podsjeća ministar pravde

Ministar pravde Andrej Milović uputio je Sekretarijatu Tužilačkog savjeta novo mišljenje u vezi sa odredbama Zakona o državnom tužilaštvu koje se odnose na izbor vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, u kojem ističe da je nezakonita odluka kojom je omogućeno da v.d. vrhovnog državnog tužioca nakon isteka mandata ostane na toj funkciji.

Inače, Ministarstvo pravde je 28. jula prošle godine dalo mišljenje u vezi sa pravnim institutom vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca.

– Naglašavam da predmetno mišljenje, koje je potpisano od strane tadašnjeg ministra Marka Kovača, nema pravnog utemeljenja, iz kojeg razloga povlačim predmetno i dostavljam novo mišljenje. Dakle, odluka Tužilačkog savjeta, donijeta na osnovu mišljenja Ministarstva pravde, kojom je omogućeno da v.d. vrhovnog državnog tužioca nakon isteka mandata ostane državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu je nezakonita i takvom odlukom je prekršen Ustav Crne Gore i Zakon o državnom tužilaštvu – navodi se u dokumentu koji je potpisao ministar pravde Andrej Milović.

On podsjeća da je Ustavom propisano da vrhovnog državnog tužioca bira i razrješava Skupština Crne Gore, na predlog Tužilačkog savjeta, po raspisanom javnom pozivu, i da se on bira na vrijeme od pet godina, odnosno da Tužilački savjet utvrđuje predlog za izbor vrhovnog državnog tužioca.

Milović ukazuje i da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da državni tužilac može da napreduje u Vrhovno državno tužilaštvo ako je ocijenjen ocjenom odličan i ukoliko ispunjava posebni uslov za izbor i da se u tom postupku javno oglašavaju slobodna mjesta državnih tužilaca u VDT-u. Zakonom o državnom tužilaštvu su propisani i kriterijumi za državnog tužioca koji napreduje, odnosno da se izbor državnog tužioca u državnom tužilaštvu vrši na osnovu ocjene rada državnog tužioca koji se prijavio na oglas i ocjene intervjua.

Obesmišljavaju se kriterijumi za napredovanje državnih tužilaca

Ministar smatra da se pomenutim odlukama Tužilačkog savjeta obesmišljavaju kriterijumi za napredovanje državnih tužilaca, pa državni tužioci iz nižih tužilaštava, pa čak i lica koja prethodno nisu imala nikakav dodir sa tužilaštvom, npr. sudije i advokati, izbor za v.d. vrhovnog državnog tužioca mogu koristiti kao prečicu da postanu državni tužioci u Vrhovnom državnom tužilaštvu, preskačući na taj način sve zakonom predviđene procedure.

Milović ističe da odluka o napredovanju vršioca dužnosti nije dostavljena državnim tužiocima koji ispunjavaju uslove za napredovanje u Vrhovno državno tužilaštvo, da kao zainteresovana lica zakonitost takve odluke Tužilačkog savjeta provjere pred nadležnim sudovima.

– Dakle, u konkretnom slučaju, bivša v.d. vrhovnog državnog tužioca koja je došla iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici napredovala je odlukom Tužilačkog savjeta u Vrhovno državno tužilaštvo, a da nije raspisan javni oglas za to mjesto, čime nije data mogućnost drugim kandidatima da konkurišu, niti je ocijenjen njen rad. Ovakvu odluku Tužilački savjet je donio na osnovu mišljenja Ministarstva pravde, u kojem je navedeno da vršilac dužnosti prilikom obavljanja funkcije ima isti obim prava, ovlašćenja i odgovornosti kao i vrhovni državni tužilac koji je u punom mandatu – objašnjava ministar pravde.

On naglašava da se i način izbora VDT-a i v.d. VDT-a razlikuju, jer prvog bira Skupština, a drugog Tužilački savjet kao prelazno rješenje.

– Naime, vrhovni državni tužilac se bira većinom od 54 poslanika u prvom glasanju (dvotrećinski) ili sa 49 poslanika u drugom glasanju (tropetinski), dok se v.d. vrhovnog državnog tužioca bira sa najmanje šest glasova u Tužilačkom savjetu. Donošenjem ovakvog mišljenja, izjednačeni su glasovi najmanje šest članova Tužilačkog savjeta sa 54/49 poslanika u crnogorskom parlamentu – istakao je Milović.

Tatjana Begović je u avgustu ove godine reizabrana na funkciju v.d. VDT-a u narednih šest mjeseci.

To je odlučio Tužilački savjet većinom glasova tog tijela, a samo su Stevo Muk i Bojan Božović (predstavnik Ministarstva pravde) glasali protiv.

Aktuelni ministar pravde Andrej Milović je tada, kao čaln Predsjedništva Pokreta Evropa sad, kazao da Begović ne može biti birana za v.d. VDT-a jer je bila član Tužilačkog savjeta na sjednici na kojoj se biralo i glasalo o kandidatima za v.d. VDT-a.

– Dodatnu sjenku na ovaj proces baca i činjenica da se član TS unapređuje na mjesto v.d. VDT-a za vrijeme svog mandata u TS, što je protivzakonito iako se radi o vršiocu dužnosti – naveo je Milović tada u objavi na Tviteru.

On je podsjetio da je i prethodna v.d. VDT-a (Maja Jovanović) upravo preko tog statusa protivzakonito obezbijedila stalno mjesto u VDT-u, iako je bila v.d., pa se, kako je dodao, postavlja pitanje i potencijalnog prelaska u VDT tužiteljke Begović, čime bi defakto napredovala iako je član TS.

– Činjenica koja takođe opterećuje ovaj potencijalni izbor je i to što su prethodna v.d. VDT-a Maja Jovanović i tužiteljka Begović kume, po sopstvenom priznanju, pa se dodatno šalje i loša poruka o već tradicionalnim kumovskim vezama i napredovanjima u tužilačkoj organizaciji – upozorio je ranije Milović.

Vrhovno državno tužilaštvo je u v.d. stanju od oktobra 2019. V.d. VDT-a Maji Jovanović 5. februara je istekao drugi šestomjesečni mandat na toj poziciji.