Osnovni sud pojasnio: Pet godina zatvora zbog 14 ranijih osuda, a ne zbog grickalica

Nakon brojnih reakcija u javnosti zbog presude kojom je M.I. osuđen na pet godina zatvora zbog obijanja aparata sa grickalicama i slatkišima, iz Osnovnog suda u Podgorici pojasnili su da visina kazne nije određena vrijednošću ukradenih stvari, već činjenicom da je riječ o višestrukom povratniku za kojeg Krivični zakonik propisuje strože kažnjavanje.

Kako navode, presudom Osnovnog suda u Podgorici K.br. 335/25 od 18. decembra 2025. godine, koju je donio sudija Borko Lončar, M.I. je osuđen na pet godina zatvora, u koju je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 14. februara 2025. godine. Ovu odluku potvrdio je i Viši sud u Podgorici 11. marta 2026. godine.

– Ponavljanje istih ili istovrsnih krivičnih djela stvara zakonsku obavezu suda da izriče strože kazne. Kazne u slučaju višestrukog povrata moraju biti iznad polovine raspona propisane kazne – navodi se u saopštenju Osnovnog suda.

Iz suda objašnjavaju da Krivični zakonik Crne Gore propisuje da, kada je učinilac najmanje dva puta ranije osuđivan za ista ili istovrsna krivična djela učinjena sa umišljajem na kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci, sud mora izreći kaznu iznad polovine zakonom propisanog raspona.

Za krivično djelo teške krađe zaprijećena je kazna zatvora od jedne do osam godina, što znači da je u ovom slučaju sud bio u obavezi da izrekne kaznu veću od četiri godine i šest mjeseci.

Prema podacima iz saopštenja, M.I. je ranije osuđivan čak 14 puta, a četiri puta zbog istih ili istovrsnih krivičnih djela, pri čemu su mu izricane kazne zatvora duže od šest mjeseci.

– Sud je shodno zakonu bio u obavezi da okrivljenog M.I. za predmetno krivično djelo osudi na kaznu zatvora iznad polovine raspona propisane kazne, odnosno preko četiri godine i šest mjeseci – ističu iz Osnovnog suda.

Dodaju da ovakve kazne nijesu presedan, već ustaljena sudska praksa u slučajevima višestrukog povrata. Kao primjere navode više pravosnažnih presuda donesenih tokom 2024, 2025. i 2026. godine, u kojima su zbog teške krađe izricane kazne od pet godina zatvora, dok je u jednom slučaju za pokušaj teške krađe izrečena kazna od četiri godine i deset mjeseci.

Iz Osnovnog suda poručuju da se svaka kazna određuje pojedinačno, uz ocjenu svih okolnosti konkretnog slučaja i ličnosti učinioca, zbog čega, kako navode, nije opravdano porediti različite predmete samo na osnovu vrste krivičnog djela.

– Krivične sankcije se individualizuju na način što se prilagođavaju konkretnom učiniocu i konkretnom krivičnom djelu. Prilikom poređenja sankcija koje su primijenjene prema različitim učiniocima za različita krivična djela treba biti vrlo oprezan i voditi računa o različitostima svakog slučaja – zaključuje se u saopštenju.

Preuzmite našu aplikaciju