Spriječiti nadzor bez kontrole i stvaranje partijske policije

Novi zakoni o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i o unutrašnjim poslovima ponovo su dospjeli u fokus javnosti, pa čak prijete i da uspore finiš trke na evropskom putu Crne Gore.

Dio opozicije u Skupštini Crne Gore, predvođen DPS-om, predstavio je početkom ovog mjeseca zajedničku platformu za prevazilaženje institucionalne i političke krize u Crnoj Gori. Kao ključne elemente platforme naveli su, između ostalog, i izmjene zakona o ANB-u i o unutrašnjim poslovima.

Predsjednik DPS-a Danijel Živković istakao je tom prilikom da je Crna Gora upala u krizu nakon što su početkom marta u Skupštini usvojene izmene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u, čemu se opozicija oštro protivila.

S druge strane, predstavnici vlasti istrajavaju na spornim zakonskim rješenjima, nerijetko etiketirajući kritičare tih normi kao one koji time idu naruku kriminogenim strukturama i sprečavaju reforme bezbjednosnog sektora.

Kritike spornih zakonskih odredbi nisu stizale samo iz redova opozicije, već i iz nevladinog sektora, ali i od strane Evropske komisije, odakle je prije usvajanja zakona saopšteno da oni nisu u skladu sa pravnom tekovinom EU, te da će Crna Gora morati da izmijeni sporne odredbe prije završetka pregovora o pristupanju.

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ukazuju da su sporna rješenja iz oba zakonska teksta protivna Ustavu Crne Gore, međunarodnim standardima ljudskih prava i pravu EU.

Opozicija predstavila platformu za prevazilaženje krize: Traže izmjene spornih zakona o unutrašnjim poslovima i ANB

– Iako je Evropska komisija "dopustila" da se takvi tekstovi usvoje, sad očekivano insistira na tome da se oni i izmijene prije nego što se zatvore pregovori. Akcija za ljudska prava ipak očekuje da Ustavni sud prije toga postupi po predlogu i inicijativi za ocjenu ustavnosti oba zakona i da utvrdi da su Vlada i Skupština, predlažući i donoseći takve propise, djelovale protivno svojoj obavezi da poštuju Ustav i međunarodne ugovore o pravima građana. To bi bila još jedna važna lekcija iz vladavine prava, koja bi podigla ljestvicu za ovu i neku narednu vlast i doprinijela povećanju političke odgovornosti – kazala je za "Dan" izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević.

Političari ćute i mute

Crnogorski poslanici spremni su da istrajavaju na svojim stavovima čak i kada to znači usporavanje EU puta naše zemlje, ali nisu spremni da za medije obrazlože zbog čega su "za" određena rješenja ili "protiv" određenih rješenja u zakonima o ANB-u i o unutrašnjim poslovima. Pitanja "Dana" tim povodom ignorisali su nekadašnji ministar unutrašnjih poslova i poslanik GP URA Filip Adžić, nezavisni poslanik Miodrag Laković, koji je zbog usvajanja pomenutih zakona napustio vladajući PES i čelnu funkciju u Odboru za odbranu i bezbjednost, i Duško Stjepović, poslanik Demokrata, partije koja rukovodi bezbjednosnim sektorom. Jedini poslanik koji se profesionalno ponio i obrazložio zbog čega nije u situaciji da trenutno odgovori na naša pitanja jeste Nikola Zirojević (SD). Bilo bi u najmanju ruku civilizovano da oni koji se finansiraju novcem građana i koje su ti isti građani birali da ih predstavljaju makar putem medija opravdaju ukazano povjerenje i obrazlože svoje stavove o ključnim temama.

Kad je riječ o Zakonu o unutrašnjim poslovima, prema njenim riječima, usvojena rješenja omogućavaju političku dominaciju nad policijom, koja bi morala biti javna služba, profesionalno uređena i vođena bez obzira na to koja partija je na vlasti.

Spriječiti nadzor bez kontrole i stvaranje partijske policije

Gorjanc Prelević

– Omogućeno je zapošljavanje u policiji bez javnog konkursa, bez kontrole Uprave za ljudske resurse i bez kadrovskog plana. Umjesto da najbolji kandidati budu birani kroz otvoren i konkurentan postupak, stvoren je prostor da o zapošljavanju odlučuju politička ili druga neprofesionalna mjerila. Posebno zabrinjavaju odredbe koje predviđaju prestanak radnog odnosa ili gubitak policijskog zvanja zbog navodnih bezbjednosnih smetnji, bez mogućnosti da se osoba upozna sa razlozima, izjasni o njima ili ih ospori. Takav pristup odstupa od osnovnih standarda pravičnog postupka. To znači da nečija profesionalna karijera može biti okončana na osnovu informacija koje nikada nijesu provjerene pred nezavisnim organom, niti su toj osobi stavljene na uvid. Isti problem postoji i za kandidate koji žele da upišu Policijsku akademiju ili da se zaposle u policiji – ukazala je Gorjanc Prelević.

ANB ostala politički plijen

Nije sporno da država treba da ima efikasne mehanizme za zaštitu nacionalne bezbjednosti, ali oni moraju da budu praćeni i snažnim sistemom nezavisnog nadzora, prije svega sudskog, da bi se spriječile zloupotrebe i obezbijedilo povjerenje. Prošlog mjeseca je bivši direktor ANB-a osuđen na pet godina zatvora zbog nezakonitog prisluškivanja i praćenja građana 2019–2020. godine. Umjesto da nove vlasti poslije 2020. temeljno demokratizuju ANB i podvrgnu je kontroli u skladu sa najvišim standardima, odlučili su se da je tretiraju kao politički plijen. U pripremi izmjena zakona ignorisali su i upozorenja Komiteta za ljudska prava i specijalne izvjestiteljke UN za pravo na privatnost, kao i domaćih stručnjaka, istakla je Gorjanc Prelević.

Kada je riječ o Zakonu o ANB-u, kako ističe, posebno je ugroženo pravo građana na privatnost.

– Zadržana je mogućnost da ANB pristupa velikom broju baza podataka, čak i privatnih pravnih lica, i da prikuplja određene informacije o građanima bez prethodnog sudskog odobrenja. Takođe, proširene su mogućnosti tajnog praćenja i nadzora na javnim mjestima bez sudske kontrole – podsjetila je direktorica HRA.

Preuzmite našu aplikaciju