Zaključen je birački spisak, a da niko ne zna koliko je crnogorskih državljana u inostranstvu s pravom glasa u matičnoj državi, prenosi Portal RTCG.
Nedostatak mehanizma odjave prebivališta i fleksibilnost zakona, izgleda najviše odgovara političkim partijama, pa se, kažu iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), niko ni nakon 30. avgusta 2020. godine nije bavio biračkim spiskom.
A birački spisak, prema riječima CDT-a, neočišćen čeka i ove predsjedničke izbore.
- Priča o biračkom spisku i njegovoj tačnosti traje već 15 godina. CDT aktivno učestvuje u tome, sa predlogom više konkretnih mjera koje su zakonodavne ali i terenske. Da se utvrdi ko ima pravo glasa u Crnoj Gori, ko su ljudi koji krše ustav u smislu kršenja 24 mjeseca prebivališta - kazao je iz CDT-a Dragan Koprivica za TVCG.
Iz MUP-a podsjećaju da se u birački spisak upisuju građani koji imaju crnogorsko državljanstvo, punoljetni su i imaju dvije godine prebivališta, a da se brišu mrtvi koji se evidentiraju ili odjavom prebivališta iz Crne Gore.
A koliko je onih koji zaista imaju pravo glasa, a koliko njih to pravo zloupotrebljava, iz CDT kažu - ne zna niko.
- Treba da utvrdimo koji dio naše dijaspore treba da bude u biračkom spisku, ljudi koji su na školovanju, koji nemaju regulisan status u drugim državama, koji nemaju pravo glasa i onaj drugi dio koji zloupotrebljava to što ima status i pravo glasa u drugim državama - kazao je Koprivica.
Zbog toga, kako navodi Koprivica, objavljeni podaci o broju crnogorskih državljana u Njemačkoj ne prikazuju pravu sliku, jer je cijela priča mnogo kompleksnija.
- Sporan je obuhvat objavili ste samo Njemačku, tražili ste Luksemburg, ali to bi bio samo jedan od 20,30 djelova tog pazla da bi se priča ispričala kako treba, naša je to suštinska primjedba, tražiti podatke od Njemačke, a ne dobiti od Srbije, znači i to objaviti i stvljanje te priče u određeni politički kontekst. Nama je u svoj ovoj priči podjednako važna i Njemačka, i Srbja i Hrvatska, Kosovo i BiH - istakao je Koprivica.
Objašnjava i da u Njemačkoj važe drugačiji zakoni od crnogorskih. Nakon kritike i savjet.
- Staviti čitavu priču u kontekst objaviti odjednom i zajedno istarživanje od svih država, ovako je ispalo da je u trenutku političke kampanje targetira dio dijaspore onaj koji ima jasno i precizno političko značenje - poručio je Koprivica.
