Žene u Crnoj Gori čine više od polovine stanovništva. Pravo glasa su stekle 1946. godine, a od uvođenja parlamentarizma 1906. godine do danas Crna Gora nije imala ženu premijerku ili predsjednicu države. Aktuelna klerikalizacija crnogorskog društva, kao unazađeni sistem vrijednosti, ženu indirektno izopštava iz političkog života, kazala je Sandra Muratović Čvorović, kandidatkinja sa poslaničke liste “Da. Mi možemo za građansku Crnu Goru“.

- I pored dobog zakonskog okvira, žene u Crnoj Gori su suočene sa diskriminacijom na tržištu rada i na svojim radnim mjestima. Rodna neravnopravnost ukorijenjena u kulturološkim normama i predrasudama, stvara prepreke u sprovođenju politika i zakona koji treba da omoguće jednakost - ističe Muratović Čvorović.

Navodi da predrasude o ženama ne izmiču jer ih potpomaže sve lošiji ekonomski položaj žena, kao i brojni regresivni procesi na crnogorskoj društvenoj sceni. Takođe, položaj žena u crnogorskom patrijahalnom društvu se mijenja, ali sporo. Jako je malo žena u preduzetništvu, prema podacima svega devet odsto.

- Treba preduzeti konkretne korake da se osigura primjena rodne ravnopravnosti u praksi, uključujući jačanje nadzornih tijela i efikasnije reagovanja organa za sprovođenje zakona na moguća kršenja, kao i veće podizanje svijesti i mjera podrške, naročito pri zapošljavanju i javnoj zastupljenosti žena.

Ne dozvolimo da žene koje su kroz istoriju gradile crnogorsko društvo ostanu nevidljive u istom tom društvu.

Mi možemo učiniti da crnogorsko društvo bude ravnopravno društvo za sve građanke i građane Crne Gore. Radićemo na većem učešću žena u procesima izgradnje i očuvanja mira i rješavanja sukoba u Crnoj Gori - saopštila je Muratović Čvorović.