Između Brisela i turista: Crna Gora uvodi vize za Ruse i Bjeloruse

Rusi, Turci ili Kinezi neće moći da ulaze bez viza. Očekuje se pak da u Srbiji pasoš Crne Gore postane tražena roba.

Državljanima Rusije i Bjelorusije za boravak u Crnoj Gori od 1. novembra ove godine biće neophodne vize. Vlada je bezvizni režim za Ruse i Bjeloruse produžila do 31. oktobra, kao i za državljane Kine, Turske i Saudijske Arabije, piše DW.

Usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom zahtjev je Brisela kroz završna mjerila iz Poglavlja 24 (pravda, sloboda i bezbjednost).

Prema Vladinoj uredbi, državljani pomenutih zemalja do kraja oktobra mogu biti u turističkim grupama do trideset dana ili sa poslovnim pasošem te zemlje i garantovanim povratkom.

Zbog incidenata pa protesta građana dijela Podgorice, krajem 2025. godine državljanima Turske prvo je ukinut bezvizni režim, a onda je boravak bez vize skraćen sa 90 na 30 dana.

Prema Reformskoj agendi, Crna Gora viznu politiku sa Evropskom unijom u potpunosti će uskladiti do kraja naredne godine, dok je za dio zemalja i prve korake rok kraj trećeg kvartala 2026. godine.

Da li vize ugrožavaju ekonomiju?

Ali,  gdje je balans između evropskih zahtjeva, bezbjednosti i ekonomskih interesa Crne Gore? Jer, strani državljani postali su značajan dio ekonomskog života ove male države.

Bojan Bugarin, stručnjak za statusna pitanja stranaca i migranata, za DW kaže da je usklađivanje vizne politike sa EU strateški cilj koji nema alternativu, ali to „ne znači da svaku evropsku politiku moramo primjenjivati bez razmišljanja o našim specifičnostima“.

Dodaje da zvanična Podgorica posebno obazriva mora biti prema Rusiji i Turskoj jer su ruski turisti prošle godine ostvarili 16,4 odsto ukupnih noćenja stranih gostiju, a Turci 4,3 odsto.

Crnogorski pasoš na 35. mjestu globalne liste, hrvatski među najjačima u svijetu

Crna Gora juri u EU: Da li stvarno ispunjava kriterijume?

- Ako nekome uvedemo vizu, a istovremeno mu ne olakšamo procedure za boravak, osnivanje kompanije ili poslovanje, onda rizikujemo da izabere drugu zemlju - kaže Bugarin.

Kako dodaje, strancima nisu problem pravila već – kada se često mijenjaju. Onda oni koji su već investirali, kupili nekretninu, osnovali kompaniju i počeli da grade život imaju osjećaj da se uslovi naknadno pooštravaju.

- Nije dobro da zbog pojedinih zloupotreba otežamo život svakom stranom investitoru ili preduzetniku. Crna Gora treba da bude zemlja koja privlači kvalitetne strance, a ne zemlja koja ih administrativnim barijerama podstiče da odu - ističe Bugarin.

Hrvatska kao dobar primer

Hrvatska je u EU ušla 2013. godine, a viznu politiku je sa evropskom morala da usaglasi najkasnije tri mjeseca prije članstva. Tada je uvela vizni režim za državljane Rusije, Turske i ostale.

Paralelno s tim maksimalno je olakšala izdavanje viza, pa je, na primjer, za ruske državljane uvedena mogućnost podnošenja zahtjeva preko akreditovanih turističkih agencija i viznih centara. Proces je trajao svega par dana, a omogućeno je i izdavanje višekratnih viza.

Ovo je model o kojem bi i Crna Gora trebalo da razmišlja, kaže Bugarin i upozorava da je Crna Gora mnogo manja ekonomija od Hrvatske i zavisnija od turizma, zbog čega bi u pregovorima sa evropskim partnerima morala da zaštiti svoje interese.

Oglas

Crnogorski pasoš atraktivniji nakon ulaska u EU

Može se očekivati da ulaskom Crne Gore u EU interesovanje za crnogorsko državljanstvo značajno poraste, posebno kod ljudi iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili Turske koji imaju korijene u Crnoj Gori.

- Pasoš će biti atraktivniji, ali će vrijednost tog pasoša zavisiti i od toga kako budemo uređivali proces sticanja državljanstva i kako budemo upravljali tim resursom - upozorava Bugarin.

- Crna Gora bi trebalo da napravi ozbiljnu i efikasnu politiku prema dijaspori i ljudima crnogorskog porekla - smatra on.

Crnogorski pasoš zauzima 35. mjesto globalne rang-liste mobilnosti koja mjeri broj destinacija dostupnih bez vize ili uz olakšane procedure ulaska.

U regionu su bolje rangirani pasoši Hrvatske, koja zauzima peto mjesto, dok su pasoši Srbije i Sjeverne Makedonije tik ispred crnogorskog – srpski je na 33, a makedonski na 34. mjestu. Albanski pasoš i pasoš BiH su na 40. mjestu, a putna isprava Kosova na 53. poziciji.