Pravimo šum: Kako se iz glasa mladih rađaju promjene u zajednici

- Tokom vikenda u Nikšiću se čuo jedan drugačiji šum. Ne onaj koji zaglušuje, već onaj koji budi. Šum mladih ljudi okupljenih oko potrebe da razumiju svijet oko sebe i pronađu način da ga mijenjaju nabolje. Da nauče kako se prepoznaje problem, gradi poruka i kako jednom izgovorena ideja može da preraste u konkretnu akciju - kazali su u saopštenju.

Kako navode, kroz razgovore i praktične primjere, istraživali su šta znači biti aktivan građanin. Učili su da aktivizam nije samo protest, parola ili kampanja na društvenim mrežama, već razumijevanje potreba zajednice i udruživanje oko rješenja. To je glas koji se podigne kada je važno, ali i korak koji se napravi onda kada promjena još uvijek djeluje daleko.

Ekološki aktivista Vuk Vujisić govorio je učesnicima kako da prepoznaju trenutak u kojem nije dovoljno samo posmatrati, već treba preuzeti odgovornost i djelovati.

- Mladi su ti koji sebe treba da pokrenu u aktivizmu. Mi možemo da im ponudimo određene alate, pomognemo im da riješe problem koji ih tišti i naučimo ih na koji način mogu brže da dođu do rješenja. Ali ono što u aktivizmu mora da se probudi jeste potreba za promjenom. Ako nema te potrebe, ne možete nekoga natjerati da postane aktivista. To je nešto što dolazi iznutra -poručio je Vujisić, dodajući da radionice mladima mogu ponuditi važne alate, ali da ključnu ulogu igraju želja za promjenom i istrajnost.

O tome kako razumjeti zajednicu kao mjesto u kojem aktivizam prirodno nastaje, govorila je Jelena Novićević, izvršna direktorica NVO „Forum“. Mladi su imali priliku da čuju da zajednica nije samo ambijent u kojem živimo, već prostor koji možemo i koji treba da mijenjamo nabolje.

- Vjerujem da promjene kreću od manjeg broja ljudi. Mnogo je važnije raditi dugotrajno i na dubljem nivou sa malom grupom i dostići prave promjene, nego raditi nešto masovno sa velikom grupom ljudi i postići površne rezultate. Nažalost, nemamo uvijek uslova za to, često se sve svodi na brojke, ali uvijek vjerujem da promjene kreću na nivou individue - poručila je Novićević.

Ona je istakla da je preispitivanje glavni pokazatelj da se određena zajednica probudila i da je spremna da preduzme konkretne korake.

- Mislim da je prvi znak ne prihvatati nešto što im je rečeno zdravo za gotovo. Prvi znak je i razmišljanje da li ja mogu nešto da promijenim ili znam nekoga ko bi mogao da mi pomogne da nešto promijenim - dodala je Novićević.

Poseban dio Akademije bio je posvećen aktivizmu u onlajn prostoru. Kroz radionicu „Digitalna gerila“, koju je vodila novinarka Damira Kalač, učesnici su istraživali kako se digitalni kanali mogu koristiti za pokretanje ljudi, širenje poruka i izgradnju podrške. 

- Savjet mladima je da kao kanal komunikacije koriste sve alate koji su im na raspolaganju - poručila je Kalač, posebno apostrofirajući način na koji te kanale treba upotrebljavati.

- Za početak treba da budete potpuno otvoreni kako bi ljudi prepoznali vašu dobru namjeru i stekli povjerenje. Alati su se mijenjali i ja sam konkretno živjela te promjene. Neke mreže su nastajale, druge nestajale, a treće mijenjale mehanizme. Ono što je ostajalo jeste potreba da nam ljudi zaista vjeruju - istakla je Kalač.

U nastavku Akademije, aktivizam je posmatran iz još jednog važnog ugla - kroz priču. O tome je sa učesnicima razgovarala novinarka Svetlana Mandić. Ona je podsjetila da nije dovoljno samo imati važnu poruku, već treba pronaći i način da je plasiramo ciljnoj javnosti.

- Moramo se truditi da budemo originalni i da ispričamo priču na način koji mlade interesuje. Da budemo iskreni i da ih uključimo kao glavne aktere, a ne samo kao nekog ko će da sluša. Ako krenete od čovjeka, onda svaka priča ima smisao - kazala je Mandić, dodajući da u svemu bitnu ulogu igraju i emocije.

- Mi uvijek reagujemo onda kada nas neka priča dotakne. Ako se zamislite, zaplačete, nasmijete, naljutite ili budete bijesni zbog nekog problema, onda ćete i da reagujete. Ako ste ravnodušni, nećete - navela je Mandić.

Prvi radni dan završen je sesijom „Aktivizam na djelu“. Tokom razgovora sa Aleksandrom Dragićevićem, učesnici su čuli više o primjerima konkretnih drušveno-odgovornih akivnosti,  te načinima na koje su one realizovane u praksi.

Drugi dan Akademije donio je i pogled ka budućnosti. Radionica „AI na ulici: Tehnologija u praksi“, koju je vodila Ema Gargović iz PR agencije Represent Communications Podgorica, otvorila je pitanje kako nove tehnologije mogu pomoći aktivistima i aktivistkinjama da bolje razumiju probleme, komuniciraju sa zajednicom i osmisle efikasnije akcije. Tehnologija je predstavljena, ne kao zamjena za ljude, već kao alat koji može pojačati ono što već postoji - ideju, poruku i potrebu za promjenom.

Završni dio programa, „Koracima mladih kroz vrijeme“, koji je vodila Jelena Miljanić iz UNDP, zaokružio je priču o aktivizmu kao procesu koji ne počinje i ne završava jednim događajem. On se, kako navode, gradi kroz iskustvo, učenje od drugih i spremnost da se preuzme odgovornost.

- Na kraju Akademije, učesnici nijesu otišli samo sa novim znanjima. Otišli su sa jasnijim osjećajem da aktivizam nije rezervisan za nekog drugog. On pripada svima koji primjećuju, pitaju, reaguju i žele da doprinesu. Zato je šum koji se čuo u Nikšiću bio više od naziva programa. To bio je podsjetnik da se zajednica pokreće onda kada mladi dobiju prostor, alate i povjerenje da djeluju - zaključili su.