Iz Udruženja vojnih penzionera tvrde: Sudovi vanzakonskim rješenjima brane budžet i uvode pravdu

Jedan vojni penzioner iz Podgorice ostvario je pravosnažnom sudskom odlukom pravo na razliku penzije za period od 2012. do 2021, dok je u postupku, pokrenutom po istom osnovu, ali za period od 2021. do 2024, njegova tužba odbijena.

Iz Udruženja vojnih penzionera upozoravaju na radikalni zaokret sudske prakse u ovom, ali i u drugim slučajevima pokrenutim zbog zahtjeva za isplatu razlike penzija, a na štetu vojnih penzionera, poručujući da on nije rezultat autonomne i unutrašnje evolucije pravne misli redovnih sudova, već direktna posljedica, kako tvrde, nedopustivog, dokumentovanog vanprocesnog uticaja izvršne vlasti na sudske organe s primarnim ciljem zaštite državnog budžeta. U Vrhovnom sudu i Ministarstvu odbrane negiraju takve optužbe, poručujući da je povod sastanka bio neujednačena sudska praksa.

Radi se o sporovima bivših vojnih lica koji od države traže odštetu po osnovu tužbi po pitanju kursne razlike (za period 2000–2007), tvrdeći da je zbog toga došlo do smanjenja osnovice za obračun njihovih penzije. Iz Udruženja vojnih penzionera naglašvaju da su ovi sporovi vođeni od strane velikog broja vojnih lica još od 2017. i, prema njihovim riječima, postoji veliki broj sudskih odluka kojima su ti tužbeni zahtjevi usvajani.

"Danu" su dostavili podatke o oznakama preko 70 predmeta, koji su, tvrde, pravosnažno okončani u njihovu koristi, za koje su presude donesene u periodu 2017–2025. Praksa se, kako tvrde, promijenila od kraja oktobra, kada je Viši sud počeo da ukida presude donesene u korist vojnih penzionera, nakon čega i Osnovni sud u Podgorici počinje da odbija tužbene zahtjeve u ovim sporovima.

Oni tvrde da je razlog za to neprimjerni uticaj izvršne na sudsku vlast, te da je to Ministarstvo odbrane i priznalo u svom godišnjem izvještaju o radu za 2025. godinu. U tom dokumentu se navodi da je na inicijativu MO u maju (prošle godine) održan sastanak sa predsjednicom Vrhovnog suda, na kojem je glavna tema bila tužbe po pitanju kursne razlike. Ministarstvo je nakon toga dostavilo Vrhovnom sudu akt za donošenje pravnog stava po pitanju kursne razlike, ukazujući da je njihov zahtjev još uvijek na razmatranju kod Građanskog odjeljenja Vrhovnog suda. U izvještaju je konstatovano da Ministarstvo, u saradnji sa Zaštitnikom, do dobijanja pravnog stava Vrhovnog suda, preduzima odgovarajuće mjere, što je rezultiralo time da je šest posljednjih postupaka završeno presudama u korist Ministarstva.

Zbog, kako tvrde, neprimjernog uticaja na sudove, Udruženje vojnih penzionera se 4. jula obatilo i predsjedniku države Jakovu Milatoviću. U dopisu predsjedniku su ukazali da pripadnici Udruženja vojnih penzionera Crne Gore već duži niz godina vode pravnu "bitku" za ostvarivanje svojih prava nakon prestanka profesionalne vojne službe zbog mnogih propusta i neisplaćenih naknada, a koje su im pripadale u skladu sa važećim zakonima.

– Ovom prilikom suočeni smo sa činjenicom da nadležni organi i institucije pokušavaju da izbjegnu i "zaobiđu" važeće zakone uvođenjem nekih vanzakonskih rješenja, poput tzv. pravnih stavova kojim pokušavaju tobože da "uvode pravdu" i "brane budžet države" – navodi se u dopisu.

MO: Sastanak iniciran zbog neujednačene sudske prakse

Iz Ministarstva odbrane su kazali da je konsultativni sastanak sa Pavličić iniciran zbog neusklađene sudske prakse kada su u pitanju presude po osnovu pogrešno obračunate kursne razlike, i naknade štete po osnovu manje isplaćene penzije zbog pogrešno obračunate kursne razlike u periodu od 2000–2007. godine. Kako objašnjavaju, Vrhovni sud je presudom Rev. br. 14/23 od 10.11.2025. godine usvojio reviziju po pitanju kursne razlike i postupak vratio na ponovno odlučivanje, a u istoj naglasio da se u spornom periodu stupanjem na snagu Zakona o Centralnoj banci (Sl. List RCG, br. 52/2000), a počev od 11.11.2000. godine monetarna politika Republike Crne Gore, zasnivala na DEM, a dinar je postao inostrano sredstvo plaćanja, a u tom pravcu takođe ide i stav Vrhovnog suda CG od 9. decembra 2000. godine koji se odnosi na sva novčana potraživanja nastala prije 11. novembra 2000. godine. Isto je, kako navode, podržala i presuda Ustavnog suda U-III br. 241/23 od 16.7.2025. godine.

– Udruženje vojnih penzionera nije organ koji je nadležan za ocjenu zakonitosti presuda nadležnih sudova. Ministarstvo odbrane je iniciralo sastanak zbog neujednačene sudske prakse, odnosno odluka nadležnih sudova, te s tim u vezi potrebe da se ista ujednači, a sve u cilju potreba planiranja budžetskih sredstava organa – kazali su "Danu" iz tog resora.

Precizirali su da je zaključno sa 20. junom ove godine, pred sudovima pokrenuto 399 postupaka po ovom osnovu.

U Udruženju vojnih penzionera navode da iz izvještaja zaključuju da je MO, kao strana u postupku, izvršilo neprimjereni uticaj na sud, suprotno zakonu.

– Ne samo da je izvršilo neprimjereni uticaj već to javno priznaje objavom ovog izvještaja na svom sajtu. Vojni penzioneri s pravom postavljaju pitanja: Zar sudovi nijesu nezavisni u svom radu i donošenju odluka? Šta će nam onda zakoni i za koga oni služe? Zar su zakoni samo dekor za pravnu državu – navodi se u dopisu predsjedniku.

Vrhovni sud: Nije bilo riječi o miješanju u odlučivanje sudova

Iz Vrhovnog suda "Danu" su potvrdili da je na zahtjev predstavnika Ministarstva odbrane u maju prošle godine održan sastanak na kojem su predstavnici tog ministarstva informisali predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore Valentinu Pavličić da se pred crnogorskim sudovima nalazi veći broj predmeta koji se odnose na isto pravno pitanje, te da u jednom dijelu sudskih postupaka postoji različita sudska praksa. Na sastanku, kako tvrde, nije bilo riječi o konkretnim sudskim predmetima, njihovom ishodu, niti je od predsjednice Vrhovnog suda traženo bilo kakvo postupanje ili miješanje u odlučivanje sudova.

– Sastanak nije rezultirao donošenjem bilo kakvog pravnog stava, niti davanjem uputstava sudovima u vezi sa postupanjem u tim predmetima. Tvrdnje da je pomenuti sastanak uticao na sudsku praksu ili da je bio razlog za donošenje drugačijih sudskih odluka predstavljaju proizvoljna i zlonamjerna tumačenja za koja ne postoje činjenice koje bi ih potkrijepile. Sudske odluke donose isključivo nadležna sudska vijeća, u svakom pojedinačnom predmetu, na osnovu izvedenih dokaza, utvrđenog činjeničnog stanja i primjene zakona, a njihova pravilnost i zakonitost podliježu preispitivanju kroz zakonom propisane pravne ljekove – kazali su "Danu" iz Vrhovnog suda.

Podsjećaju javnost da su vrata Vrhovnog suda otvorena svim građanima, državnim organima i institucijama koji imaju pravo da mu se obrate podnošenjem predstavki, pritužbi, inicijativa, dopisa ili drugih zahtjeva iz njegove nadležnosti.

– Takva komunikacija predstavlja redovan i zakonom dozvoljen vid ostvarivanja prava na obraćanje državnim organima i ni na koji način ne može, niti smije uticati na nezavisnost sudova, niti na odlučivanje u konkretnim sudskim predmetima, koje je isključivo u nadležnosti postupajućih sudova – poručuju iz te institucije.

Smatraju da se ovakvim postupcima i dogovorima Ministarstva odbrane sa predsjednicom Vrhovnog suda narušava jednakost građana pred zakonom.

– Neki sudski postupci po istoj pravnoj stvari su već završeni i isplaćena obešetećenja jednom broju vojnih penzionera, a sada se ne poštuju ta ista zakonska obrazloženja po kojima su se do sada usvajale sve presude ovog tipa, te se poslije ovog sastanka i dogovora vraća na ponovno odlučivanje sa preporukom da se donese negativno rješenje. Ovdje je nedvosmisleno ugrožen pravni princip jednakosti pred zakonom. Sada imamo situaciju da je jedan broj vojnih penzionera, u istovjetnoj pravnoj stvari, dobio presude i novac isplaćen za jedan period, a drugi dio je odbijen, čime je stvoren jedan pravni nonsens – ocijenili su oni.

Na predsjednika su apelovali da pomogne "da se ovaj nezakoniti i neprimjereni uticaj MO na Vrhovni sud suzbije, da se vrati povjerenje javnosti u sudstvo i da sudovi sude po zakonima".

Preuzmite našu aplikaciju