Ministre nije briga za standard penzionera

Na sjednici se nisu pojavili ministri ekonomskog razvoja, finansija i socijalnog staranja, Nik Đeljošaj, Novica Vuković i Damir Gutić, od kojih je samo ovaj poslednji najavio da neće moći da prisustvuje zbog unaprijed preuzetih obaveza. Na sjednici se od pozvanih pojavio jedino direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak

Na kontrolnom saslušanju "Uticaj rasta cijena na životni standard penzionera u Crnoj Gori", koje je zakazano prije deset dana, nisu se pojavili ministri ekonomskog razvoja, finansija i socijalnog staranja, Nik Đeljošaj, Novica Vuković i Damir Gutić, od kojih samo ovaj poslednji najavio da neće moći da prisustvuje sjednici zbog unaprijed preuzetih obaveza. Na sjednici Odbora za ekonomiju od pozvanih se pojavio jedino direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Vladimir Drobnjak.

Ministri su na sjednicu Odbora za ekonomiju poslali svoje zamjenike i pomoćnike, što se nije dopalo članovima tog skupštinskog radnog tijela iz redova opozicije, na čiji zahtjev je i sazvano saslušanje o primanjima najstarije populacije u državi.

Oni su istakli da nedolazak ministara govori mnogo o odnosu vlasti i države prema penzionera. Povod za ovo saslušanje bilo je to što su penzije ove godine povećane samo za 1,33 odsto.

Sjednici su prisustvovali predstavnici NVO Pokret penzionera Svetozar Čabarkapa i Sadik Klimenta, predstavnik NVO udruženje penzionera "Za dostojan život čovjeka", prof. Anđelko Lojpur, a u ime NVO Za zaštitu interesa penzionera invalida Crne Gore govorili su Momo Joksimović, Milica Lakićević i Zoran Božović.

Nema sredstava za veće penzije

Poslanik PES-a Dražen Petrić podsjetio je na stav ministra finansija da nema sredstava za povećanje penzija, ali, kako je istakao, drago mu je što se na skupštinskim tijelima sve više priča o standardu građana.

Poslanik GP URA Miloš Konatar rekao je da je za isplatu penzija ovoj godini predviđeno 837 miliona, da je završni račun za 2025. godinu pokazao da je na ime penzija potrošeno 797 miliona, a da usklađivanje 1,33 odsto košta državu skoro dva miliona.

– Za junsko povećanje do kraja godine trebaće oko pet miliona, a za redovno novembrasko usklađivanje još oko tri miliona. To znači da od 40 miliona viška neraspoređeno ostaje oko 30 miliona – kazao je Konatar.

Poslanik DPS-a Nikola Milović ocijenio je da se naša najbrojnija i najstarija populacija nalazi u nezavidnoj poziciji. Podsjetio je da je ukazivao da će program "Evropa sad 2" donijeti tektonske poremećaje u državnim finansijama, koje sad teško mogu da opslužuju izdvajanja za penzijsko-invalidsko osiguranje i zdravstveni sistem.

Poslanik PES-a Tonći Janović kazao je da nije realno da se penzije sada povećaju, ali da svi treba da se trudimo da se to desi u doglednoj perspektivi.

Klimenta je ukazao da veliki broj penzionera živi ispod granice siromaštva ili na samoj granici siromaštva. Posebno je težak položaj onih koji primaju najnižu penziju od 450 eura, pa zato, kako je rekao, vanredno povećanje penzija nije političko, već prije svega pitanje socijalne pravde, odgovornosti i poštovanja. On je zatražio da se kaiš ne steže na penzionerima, nego u onim oblastima gdje se rasipa.

Anđušić: Nedolazak tri ministra na kontrolno saslušanje je uvreda za penzionere

Lojpur je rekao je da NVO koju predstavlja zahtijeva da se redefiniše struktura penzionog sistema i povraćaj doprinosa. Kako je naglasio, to je posao za više godina i više saziva parlamenta, ali je neophodna volja svih aktera u društvu da se Fond PIO ponovo postavi na zdrave osnove.

On je upozorio poslanike i predstavnike penzionerskih udruženja da ne traže vanredna usklađivanja i 13. penziju, jer za to ne postoji zakonski osnov, ali je zatražio da se sve relevantne snage u društvu okupe oko cilja da se Fondu vrate ingerencije iz prošlosti.

– Direktor Fonda PIO pretvoren je u fikus, godinama se ne poštuje zakon i statut te institucije – rekao je Lojpur, najavljujući da će Udruženje "Za dostojan život čovjeka" tražiti objašnjenje od odgovornih na osnovu kojih i čijih odluka je Fond PIO samanjio svoj udio u 23 privredna društva.

Žana Lakićević je ukazala da je gotovo jednak iznos primanja penzionera sa 15 godina staža sa primanjima onih koji su pravo na penziju stekli sa punim radnim stažom nepravedno i da to nije socijalna pravda, nego promovisanje pogrešnog sistema vrijednosti.

Božović je pozvao poslanike da podrže povećanje penzija za 40 eura.

Svetozar Čabarkapa je poručio da to što se radilo sa crnogorskom privredom od devedesetih godina mora biti preispitano i sankcionisano, jer, kako je ukazao, upravo zbog uništavanja preduzeća, posebno na sjeveru, mnogi penzioneri danas imaju primanja ispod svakog dostojanstva.

Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović je kazao da je za ovu godinu za penzije planirano 837,2 miliona eura, i da je to više u odnosu na prošlu godinu za 40 miliona, koja su predviđena za redovno usklađivanje.

Kako je poručio da "u budžetu za ovu godinu nijesu planirana sredstva za vanredno usklađivanje".

Direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak smatra da država u narednom periodu treba bolje da preraspodijeli i poveća sredstava za penzije.

sjednica odbora za ekonomiju finansije i budzet

Дробњак

– Ima mjesta da se uštedi na svim nivoima i smatram da država u narednom periodu treba više da sluša glas 130.000 korisnika prava Fonda PIO, jer penzioneri čine između petine i četvrtine ukupnog broja stanovnika Crne Gore – kazao je Drobnjak.

Crna Gora je sa prosječnom penzijom od 560 eura prva u regionu, a iza nje su Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija i Albanija.

– Budžet za Fond PIO bolje je isplaniran u odnosu na 2025. godinu i biće novca za septembarsko usklađivanje – saopštio je Drobnjak.

Kako je naglasio, javne finansije su upregnute do maksimuma i društvo mora da bude racionalno, uz napomenu da Fond PIO nije odgovoran za to što poslodavci mnogim radnicima nisu uplaćivali doprinose.

– Odgovornost za dostojanstvenu starost ne leži samo na državi. Treba više pričati o finansijskoj pismenosti, mladi ljudi treba da misle o starosti već od prve plate. Treba pametnije planirati finansijsku budućnost – poručio je Drobnjak.

Preuzmite našu aplikaciju