28/11/2023 u 16:03 h
Bojana BožovićBojana Božović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

(VIDEO) Aligrudić: Majke sa troje ili više djece već predaju zahtjeve za povratak na penziju, ne treba da žure

Vanredno usklađivanje pogađa samo penzije manje od 450 eura, mislim da sve to pravi određeni nesklad u sistemu penzionog i invalidskog osiguranja - po pravilu bi bilo sasvim normalno da mi crpimo prava iz sistema penzijskog i invalidskog osiguranja i od Fonda PIO srazmjerno sredstvima uloženim u taj Fond, naveo je Aligrudić

Fond PIO trenutno isplaćuje najnižu penziju za 40.600 penzionera, međutim najavljeni najniži iznos penzije od 450 eura od naredne godine primaće mnogo veći broj korisnika - njih oko 72.000, kazao je u razgovoru za portal Dan direktor te institucije Ranko Aligrudić. To je zato što će najavljenim povećanjem biti obuhvaćeni korisnici čija penzija trenutno iznosi manje od 450 eura, ali i korisnice naknada po osnovu rođenja troje ili više djece. Aligrudić je poručio majkama, korisnicama ovih naknada, da ne žure sa povrtakom na minimalnu penziju, odnosno da sačekaju trenutak kada sve bude izvjesno.

- Minimalna penzija sada iznosi 296,35 eura i svim tim korisnicima će faktički od 1. januara naredne godine penzije iznositi 450 eura. Takođe, sve penzije u rasponu od najniže penzije do iznosa od 450 eura - i njihove će penzije biti povećane na 450 eura, a korisnika takvih penzija je skoro 30.000. S obzirom da imamo oko 4.200 majki koje primaju naknade preko centara za socijalni rad po osnovu rođenja troje ili više djece - imaćem preko 72.000 penzionera koji će primati tada najniži iznos penzija od 450 eura, pojasnio je Aligrudić.

Kako je penzija stečeno pravo, samim tim majke sa troje ili više djece nijesu se odrekle tog prava već su stopirale isplatu penzije i mogu kad hoće da se vrate, naveo je Aligrudić.

- Sasvim je logično da će se sve one majke, čija je naknada po osnovu rođenja troje ili više djece sada 330 eura, vratiti na minimalnu penziju koje će, kako je najavljeno iznositi 450 eura. To je nekih 4.200, neke su se već vratile, ne u velikom broju, neke predaju zahtjeve što je meni malo neobično jer ovo sve još uvijek nije izdefinisano. Dok god se javno ne definiše ja bih zamolio sve te korisnice navedenih naknada, da ne žure sa tim zahtjevom jer ima još vremena - kada bude izvjesno da završimo sa tom procedurom, kazao je Aligrudić, dodajući da će prelazak majki sa naknada na penzije uvećati troškove Fonda za oko 20 miliona na godišnjem novou.

Podsjetio je da one nijesu na teret Fonda od 1. aprila prošle godine.

Inicijativa za srazmjerne penzije: Dotacija države i Fonda

Kako smo javno i obećali, Ministarstvu rada i socijalnog staranja predali smo inicijativu za srazmjerne penzije, a oni su nam potom tražili dopunu inicijative u smislu da napravimo fiskalni uticaj predložene inicijative na budžend Fonda i državni budžet, što smo i uradili još u junu, pojsnio je Aligrudić. Istakao je da je cilj inicijative, da kroz principe uzajamnosti i solidarnosti, država i Fond dotiraju svim našim građanima čiji zbir davanja iz više država ne prelazi najniži iznos do ovog najnižeg iznosa penzije.

- Zbog svih događanja, Skupština nije zasijedala i to se nije moglo usvojiti. Sada je to promijenjeno, od najave da će minimalna penzija iznositi 450 eura, tako da pokušavamo sada da vidimo koji je fiskalni uticaj da bi aktivirali već predatu inicijativu, naveo je on.

Precizirao je da su korisnici srazmjernih penzija penzioneri koji nijesu imali dovoljno staža u Crnoj Gori da bi mogli da dobiju samostalno rješenje o pravu na penziju, nego je morao da se sabira staž iz drugih država-

- I tako dobijena penzija je institut srazmjerne pezije. Nažalost oni nijesu obuhvaćeni zakonskim korpusom kojima se utvrđuje i priznaje pravo na najniži iznos penzije. Ima jako puno slučajeva, naročito iz država bivše Jugoslavije, da oni imaju iz te druge države jako mali iznos srazmjerne penzije i kada se saberu ta dva iznosa oni su mnogo manji od najnižeg iznosa penzije, a ako imamo ovu socijalnu komponentu, jedan od principa koji važi u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja - sistem uzajamnosti i solidarnosti, to znači da bi država i Fond mogli ili morali da dotiraju svim našim građanima čiji zbir davanja iz više država ne prelazi najniži iznos do ovog najnižeg iznosa penzije, istakao je Aligrudić.

Pojasnio je da se to može učiniti nakon izmjena Zakona o PIO i na osnovu dokaza koliko lice prima iz neke države srazmjerni dio penzije.

- Tu ne bi bilo više od dvije, dvije i po hiljade korisnika, ali to smo računali kada je najniža penzija bila 259 eura, sada je to možda malo primijenjeno i pokušavamo da dobijemo podatak od fondova zemalja iz regiona, da vidimo da li se nešto drastično promijenilo, zaključio je Aligrudić.

Povećanje minimalne penzije 51,83 odsto, drastično uvećanje minimalne penzije.

Što se sredstava samog Fonda, Aligrudić ističe da je izuzetno dobra naplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje dovela do deficita od 12,2 odsto za prvih deset mjeseci tekuće godine, uz podsjećanje da je prošle godine deficit bio 17,4 odsto a ranijih godina i oko 30 procenata.

- Mi imamo u ovoj godini izvanredan procenat naplate izvornih prihoda Fonda, to je doprinosa za PIO. U prvih deset mjeseci tekuće godine imamo naplaćenih 408 miliona izvornih prihoda i faktički nama je trebalo za isplatu ovih penzija za deset mjeseci 50 miliona deficita ili dotacije iz državnog budžeta, što znači da je deficit na nivou od 12,2 - 12,3 odsto. Očekujemo u novembru i decembru da će deficit pasti za još jedan procenat - što je izuzetna naplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ako znamo da je u prošloj godini deficit bio 17,4 odsto, u pretprošloj 21,7 odsto, prethodnih godina oko 30 procenata. To nam daje ohrabrenje da ćemo do kraja godine sigurno imati nekih 500 miliona eura, naravno za ovo vanredno usklađivanje minimalnih penzija trebaće dodatna sredstva i mi smo napravili projekcije, saopštio je direktor Fonda PIO.

Prva projekcija je bila da će to iziskivati troškove od nekih 100 miliona eura na nivou godine.

- Međutim, morali smo to malo da iskorigujemo, jer je najavljeno da se ove penzije neće povećavati u narednim usklađivanjima preko 450 eura. Ako pravilno tumačimo najave, jer još uvijek je sve to najava (dok se zvanično ne objavi mi možemo samo da nagađamo), ovo što nagađamo jeste da će morati da se dodatno obezbijedi još nekih 80 miliona. U sledećoj godini možemo računati na 500 miliona od izvornih sredstava Fonda, sve ostalo će se morati da se obezbijedi iz državnog budžeta, kazao je Aligrudić.

Minimalnu penziju primaju i građani sa preko 30 godina staža

Nije tačno da najnižu penziju imaju oni sa minimalnim radnim stažom, a tako nije bilo ni od početka kada je najniža penzija bila 147 eura, 31.12.2021. godine, kazao nam je direktor Fonda PIO.

- Sa vanrednim usklađivanjem najnižih penzija taj se korpus povećao na 40.000 penzionera koji je sada koriste. Ne možemo reći da su tu uključeni penzioneri sa najmanjim stažom od 15 godina. Od 40.000 penzionera koji primaju minimalnu penziju 7.488 penzionera je sa 15 godina staža, od 15 do 20 godina staža je njih 8.866, od 20 do 30 godina 13.502 penzionera, od 30 do 40 godina staža 10.374 penzionera i preko 40 godina skoro 500 penzionera. Nije pravilo da najnižu penziju koriste ljudi sa najnižim stažem, pojasnio je on.

Podsjetio je da smo prošli jedan period tranzicije, period kada su se gasile firme, kada asu se otvarali stečajni postupci i kada je vlada povezivala staž zaposlenima na minimalac, kada je jako puno njih koristilo novčanu naknadu preko Zavoda za zapošljavanje koje je bila i ispod tada minimalno propisanih osnovica.

- Tako da sve te godine, naročito u periodu kada se kompletni radni staž zarada iz tih godina staža uzimao za penzijski osnov, kada se nisu mogle nažalost preskočiti te jako loše plate, tada su i penzije ispadale jako niske. Da nije ovih vanrednih usklađivanja, njihove penzije bi bile zaista minimalne, naveo je Aligrudić.

Istakao je da se raduje svakom povećanju penzija bez obzira kako ono glasilo i kako bilo definisano. Ovo najavljeno povećanje minimalne penzije za 51,83 odsto, drastično je uvećanje minimalne penzije.

- Takođe, mislim da imaju pravo i ovi penzionera čija je penzija veća od 450 eura, jer vanredno usklađivanje pogađa samo ove penzije manje od 450 eura. Mislim da sve to pravi određeni nesklad u sistemu penzionog i invalidskog osiguranja - po pravilu bi bilo sasvim normalno da mi crpimo prava iz sistema penzijskog i invalidskog osiguranja i od Fonda PIO srazmjerno sredstvima uloženim u taj Fond. Ako ulažemo više godina i ulažemo veći iznos sasvim je logično da crpimo i veća prava a onda se desi da nas izjednačavaju u nekoj formi sa ljudima koji su manje ulagali ili imali manje godina staža za koje su uplaćivali doprinose, naveo je Aligrudić.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
20. februar 2024 03:32