Anketni odbor za "crne trojke" bez rezultata: Država stradala u sačekuši

Formiran kao pokušaj suočavanja sa najmračnijim epizodama novije crnogorske istorije, Anketni odbor za postupanja državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce već sada djeluje kao još jedan ozbiljan promašaj vlasti i nastavak višegodišnje prakse političkog samoreklamiranja bez ikakvih drugih rezultata.

Skupština Crne Gore formirala je ovaj odbor 12. marta, a prva sjednica je održana 25. marta.

Za predsjednika odbora izabran je Andrija Nikolić (DPS), a za njegovog zamjenika Milan Knežević (DNP). Članovi odbora su Gordan Stojović, Andrija Mandić, Momčilo Leković, Bogdan Božović, Oskar Huter, Nikola Zirojević, Filip Adžić i Vladimir Dobričanin.

Mandat odbora je da prikupi informacije i činjenice o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje "crnih trojki", i to u 90 dana od osnivanja.

Poznati podgorički advokat Nebojša Asanović tvrdi da niko više ne može ni pomisliti da ovaj odbor sa ovakvom dinamikom rada može bilo šta postići.

– Dakle, ostalo im je vrlo malo vremena, a nisu još definitivno usvojili ni na kojim će konkretno slučajevima raditi, koga će i kada saslušati, a ne znaju ni koju dokumentaciju će dobiti, niti od koga će je dobiti, ni kada će je dobiti, a još manje kada će je pregledati i proučiti, a najmanje kada će koji slučaj ili predmet završiti – kaže Asanović za "Dan".

Inače, odbor je odlučio da pokrene parlamentarnu istragu u vezi sa devet ubistava: Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Baje Sekulića i Srđana Vojičića.

Takođe, odbor će se baviti slučajevima napada na novinare i intelektualce: Duška Jovanovića, Gojka Mitrovića, Tufika Softića, Željka Ivanovića, Radovana Aleksića, Predraga Šukovića, Voja Lakovića, Mladena Stojovića, Jevrema Brkovića, Momira Vojvodića, Aleksandra Sašu Pejanovića i Oliveru Lakić.

Advokat Asanović iz svega što (ni)je urađeno izvodi zaključak da je ovo samo još jedna politička igra sa crnogorskom javnošću.

– Imajući navedeno u vidu, postavlja se logično pitanje i s tim u vezi logično se nameće i zaključak, a to je: ko normalan, svjestan i savjestan stvarno misli da Anketni odbor sa ovakvim načinom rada i razmišljanja može bilo koji slučaj od navedenih dobiti u radu, a ne završiti neki slučaj i predmet u predviđenom roku, a ne da kažem sve predviđene slučajeve ili većinu? Ja smatram niko, pa čak smatram da, makar u ovoj fazi, to shvataju i sami članovi Anketnog odbora – ističe Asanović.

Iako je od osnivanja odbora prošlo više od mjesec dana, osim konstitutivne sjednice nije održana nijedna druga sjednica, niti su preduzete konkretne aktivnosti u vezi sa istragom.

Odbor je zatražio mišljenje Ministarstva pravde o tome da li može da se bavi navedenim slučajevima, s obzirom na to da se za neke od njih možda vode aktivni sudski postupci.

Asanović smatra da svi koji su inicirali i ušli u otvaranje ove i ovakve parlamentarne istrage i formiranje Anketnog odbora očito nisu bili pripremljeni za to.

– Nisu pripremili i osmislili konkretan plan i program rada, a pri tome nisu bili svjesni ni svojih mogućnosti, ni ko što treba da radi i kako. Nisu svjesni ni obima, ni prirode ni težine posla, a ni realnog vremena kada se sve to može stvarno i završiti. Dakle, sve bez realnog plana i programa. I što je još gore, ovo nije prvi put da se od strane Skupštine Crne Gore i njenih poslanika ovako nepripremljeno ulazi u jedno ozbiljno pitanje i stvar, već je to peti put do sada po istom pitanju, jer do sada nijedna parlamentarna istraga i nijedan anketni odbor nijesu donijeli nijedan konkretan rezultat, a to je donošenje konačnog izvještaja o radu odbora, i sve su to za sva četiri ranija puta svi poslanici i svi članovi tih odbora znali i znaju – naglašava ovaj advokat.

Bolje je da nisu ništa radili

Advokat Asanović smatra da je neradom odbora i izvjesno slabim rezultatima samo nanesena šteta svim ovim istragama.

– Ne mogu to definitivno da zaključim, ali, po meni, sigurno je da bi bolje bilo i za postupak i za istragu u svim navedenim predmetima i slučajevima, i za same žrtve i oštećene i njihove porodice, koje se, prirodno, nadaju bilo kakvom rezultatu ili odgovoru, da ništa nisu ni pokušali da rade, nego što su ovako radili da na kraju ništa ne urade, i čak i bez ikakve šanse da sa ovim i ovakvim načinom rada i sa ovim i ovako zadatim kratkim rokovima za rad mogu bilo što uraditi. Mada, ruku na srce, nisu rokovi samo ili isključivo krivi za odsustvo rezultata rada Anketnog odbora, jer sa ovakvim načinom rada ni pet puta duži rokovi ne bi bili dovoljni da se dođe do bilo kakvog ozbiljnijeg rezultata – ističe Asanović.

On se pita koji je onda stvarno razlog da se i peti put otvara parlamentarna istraga i formira Anketni odbor, gdje je, a da je to javnosti poznato, već potrošeno toliko vremena samo za održavanje jedne sjednice, kojoj je samo konkretno usvojen pravilnik o radu i ništa drugo što bi bilo definitivno i konkretno.

– Je li moguće da su to samo politički razlozi, ili je to stvarno dobra volja i namjera koja je pošla naopako, i to peti put zaredom – pita Asanović.

Građani, koji su sa nadom dočekali formiranje ovog tijela, očekivali su da će se što prije otvoriti procesi utvrđivanja odgovornosti i rasvjetljavanja najmračnijih slučajeva novije crnogorske istorije. Umjesto toga, nakon konstituisanja odbora uslijedilo je – ćutanje. Nema informacija o održanim sjednicama, planovima saslušanja, pozivanju svjedoka, niti o bilo kakvom drugom konkretnom koraku koji bi ukazivao na ozbiljan rad.

Institucionalna neaktivnost i političko kalkulisanje još jednom su zasjenili mogućnost da se pred građanima polože računi o slučajevima koji decenijama opterećuju crnogorsko društvo. Političari koji su inicirali osnivanje odbora sada ćute, dok vrijeme neumitno teče i smanjuje šanse da ovaj pokušaj rasvjetljavanja političkog nasilja ne završi kao još jedan neuspješan eksperiment.

Država, koja je decenijama trpjela zbog neprocesuiranog političkog nasilja, sada ponovo strada. Ovoga puta u sačekuši institucionalne neodlučnosti i partijskih interesa, a na štetu žrtava, koje i dalje čekaju pravdu.

Laković: Riječ je o državnom terorizmu

Dokazi o zlodjelima iza kojih stoje "crne trojke", a čija meta su bili protivnici režima Mila Đukanovića, postoje i ukoliko bude volje, ti slučajevi mogu biti okončani osuđujućim presudama, kazao je nedavno profesor bezbjednosti Vojo Laković, jedna od prvih žrtava ozloglašene parapolicijske formacije.

On je izričit da je u pitanju državni projekat, odnosno da iza napada stoji država, što, kako tvrdi, bez sumnje potvrđuje da je u pitanju krivično djelo terorizma koje ne zastarijeva. Iako je došlo do smjene vlasti, odnosno pada DPS-a, Laković tvrdi da u bezbjednosnim službama i dalje ima osoba koje su bile povezane sa "crnim trojkama".

– Kad se dokažu "crne trojke", a dokazaće se, pašće cijeli jedan sistem. Dokazi postoje. Samo priznanje Brajuška Brajuškovića je dovoljno. Kada dokažemo "crne trojke", cijela kriminalna piramida pada – kategoričan je Laković.