Borba za politički uticaj odlaže formiranje CIK-a

Da je to neophodno ukazivano je još nakon prvog propalog konkursa. Razlog za odugovlačenje i odlaganje neizbježnog, prema ocjeni političkog analitičara Srđana Vukadinovića, ogleda se u partijskoj borbi za kontrolu nad izbornim procesom.

Od usvajanja izborne reforme prije godinu dana, kada su i vlast i opozicija isticali da je riječ o istorijskom trenutku, danas je na snazi samo onaj dio koji se odnosio na više novca za partije. S druge strane, profesionalizacija izborne komisije, oličena u CIK-u, još se ne nazire. Komisija zadužena za izbor članova i predsjednika nije uspjela da sačini listu kandidata koje bi predložila Skupštini, pa je nakon osam mjeseci rada Administrativnom odboru stavila na raspolaganje svoje mandate.

Predlažu da se izmjenom zakona koriguju kriterijumi, te da se kandidatura, pored pravnika, omogući i stručnim licima iz drugih oblasti. Uz to, ocjenjuju da bi bilo dobro da se otvori mogućnost da se kandidati predlažu fazno, a ne obavezno kroz jedinstvennu listu. Ukoliko trenutno nema političkog konsenzusa da se mijenja zakon, prelazno rješenje vide u tome da se nađe način da se omogući funkcionisanje DIK-a.

Na sve ovo stručna javnost pozivala je još nakon prvog neuspješnog kokursa, a razlog za ovoliko čekanje da to prizna i Komisija Vukadinović vidi u borbi za političku kontrolu nad izbornim procesom.

– Pojedine političke grupacije koristile su ovaj proces kako bi ostvarile neke druge političke ciljeve. Dakle, nije problem bio u tome što se rješenje nije znalo, već što se svjesno odlagalo. Sve ovo predstavlja dio političkih kalkulacija unutar parlamentarne većine, u kojoj svaka partija pokušava da izbori što bolju pregovaračku poziciju i obezbijedi što veći politički uticaj – kazao je Vukadinović za "Dan".

Napominje da su kriterijumi koje predviđa zakon rigorozni i da je od starta bilo jasno da će to suziti krug potencijalnih kandidata.

– S druge strane, svi dosadašnji konkursi pokazali su da se u razgovorima sa kandidatima procjenjuje nešto što je teško objektivno izmjeriti – njihov vrijednosni sistem i utisak koji ostavljaju. To ostavlja veliki prostor za subjektivnost. Objektivni kriterijumi su propisani zakonom, ali konačna procjena zavisi od ličnog utiska članova odbora koji odlučuju. Zato su i kriterijumi često različiti. Naravno, u cijeli proces ulaze i partijski interesi, što dovodi do različitih tumačenja i neslaganja među članovima Komisije. Ključno pitanje nije da li će izbori biti održani 2027. godine – oni će biti održani, već ko će upravljati izbornim procesom. Upravo se oko toga vodi politička borba. Ne možemo isključiti mogućnost da neko svjesno odlaže izbor preostalih članova CIK-a, ne zato što želi da odloži izbore, već zato što želi da kontroliše instituciju koja će njima upravljati. Najgore bi bilo da izbor članova CIK-a postane predmet političke trgovine, kao što smo to imali prilikom izbora sudija Ustavnog suda – zaključio je Vukadinović.

Iz Komisije su u obraćanju nakon posljednje sjednice poručili da su postupak sproveli u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika i na osnovu zakonskih kriterijuma i metodologije bodovanja, koja je definisana procedurom u skladu sa zakonom.

– Nakon tako izvršenog bodovanja, članovi Komisije koji su bili prisutni nijesu postigli zakonom potrebnu većinu glasova 4/5, na osnovu koje bi se došlo do predloga liste za predsjednika i članove CIK-a. Istovremeno, Komisija je obavijestila Administrativni odbor da je utvrdila da nije u mogućnosti da ispuni obavezu iz člana 27 stav 5 Zakona o izboru odbornika i poslanika i sačini predlog liste kandidata sa obrazloženjem – navodi se u saopštenju.

Kako su istakli, iako to nije u njihovom djelokrugu rada, daju sebi slobodu da Administrativnom odboru predlože da razmotri pokretanje hitnih izmjena člana 24 Zakona o izboru odbornika i poslanika, kako bi se, pored diplomiranih pravnika, omogućilo kandidovanje i licima sa odgovarajućim obrazovanjem iz oblasti političkih nauka, informaciono-komunikacionih tehnologija, ekonomije, finansija i drugih srodnih disciplina.

– Napominjemo da ovakvo rješenje nije nepoznato u postojećoj uporednoj praksi i da je postojalo kao jedna od opcija tokom sprovođenja izborne reforme u julu 2025. godine. Ne radi se o pukom proširenju osnove kako bi se jednostavnije izabrali predsjednik i članovi CIK-a, već o modernijem rješenju koje je prilagođeno savremenim izazovima funkcionisanja izborne administracije. Time bi CIK raspolagala kompetencijama koje odgovaraju savremenim potrebama upravljanja izbornim procesima – ocjenili su iz Komisije.

Dodaju i da su svjesni da, i pored stručnjaka iz oblasti prava sa značajnim i višegodišnjim iskustvom i znanjem, dva člana koji su direktno učestvovala u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu nisu ispunila zadatak koji im je povjeren.

– Svjesni smo i svoje odgovornosti, imajući u vidu značaj ove reforme za demokratizaciju našeg društva, ali i za naš evropski put – naglasili su u saopštenju.