Šefovi vlada šest ekonomija Zapadnog Balkana potpisali su tri sporazuma o mobilnosti u okviru Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište i to o slobodi kretanja sa ličnom kartom, o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, stomatologe i arhitekte, na samitu u sklopu Berlinskog procesa koji je održan u glavnom gradu Njemačke.
„Iako otpisani kao skoro nemogući, nakon teške i komplikovane dvije godine, tri glavna sporazuma o mobilnosti koja je koordinirao Savjet za regionalnu saradnju, konačno su ugledala svijetlo dana. Danas dopiru do onih kojima su namijenjeni, a to su naši građani! Slično široko rasprostranjenom uticaju regionalnog sporazuma o smanjenju cijena rominga i zelenih koridora, njihov uticaj na terenu će biti direktan i konkretan. To doprinosi ravnomjernoj izgradnji mostova koji su i dalje potrebni u našem regionu, kao i mostova sa Evropskom unijom,“ rekla je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu na samitu.
Njemački kancelar Olaf Šolc se zahvalio Savjetu za regionalnu saradnju na odlično obavljenom poslu u protekle dvije godine na olakšavanju sklapanja tri sporazuma o mobilnosti te pozvao na ubrzavanje regionalne saradnje i procesa evropske integracije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen rekla je da je ovo veliki iskorak ka integraciji u zajedničko regionalno trľiąte, jer se ljudima daje mogućnost da proąire iskustva i daju ono najbolje regionu.
U zaključcima predsjedavajućeg, učesnici Berlinskog procesa su potvrdili ključnu ulogu ovog procesa kao pokretača regionalne saradnje kojim se ubrzava proces integracije sa Evropskom unijom i pohvalili su napore koje je Zapadni Balkan uložio u sprovođenje zajedničkog regionalnog tržišta, kao i ključnu koordinacionu ulogu Savjeta za regionalnu saradnju i CEFTE u uspješnim pregovorima o zaključivanju sporazuma o mobilnosti u okviru zajedničkog regionalnog tržišta.
„Nadajući se brzom postupku ratifikacije, nastavićemo da podržavamo sprovođenje i upravljanje sporazumima tako da njihove predviđene koristi što prije dopru do onih kojima su namijenjene. Sa ovim zamahom i ohrabrenjem na umu, krajnje je vrijeme da se slijedi pionirski primjer zemalja članica EU koje su se pridružile inicijativi zelenih koridora i da smanjenje cijena rominga između EU i Zapadnog Balkana postane dobar primjer. Radujemo se i drugim konkretnim rezultatima za samit Evropske unije i Zapadnog Balkana koji se u decembru održava u Tirani. U ovim teškim vremenima potrebne su nam ove, ali i brojne druge mjere integracije u oblasti energetike, kibernetičke otpornosti, dezinformacija, i slično. Kao sveobuhvatan regionalni mehanizam, Savjet za regionalnu saradnju je spremno da između samita doprinese sprovođenju procesa,“ zaključila je Bregu.
Potvrđujući da se energetska kriza i prelazak na obnovljivu energiju mogu iznijeti samo tješnjom regionalnom saradnjom, učesnici samita su se složili da Evropa treba razmisliti o snabdijevanju energijom i energetskoj sigurnosti te kako obezbjediti pristupačnu i pouzdanu energiju i boriti se protiv klimatskih promjena, ali i raditi na smanjivanju zagađenja okoline. U tu svrhu lideri šest ekonomija Zapadnog Balkana su usvojili Zajedničku deklaraciju o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji na Zapadnom Balkanu. Učesnici su potvrdili posvećenost regiona Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, još jednom programu koji koordinira Savjet za regionalnu saradnju, u cilju osiguranja ugljene neutralnosti do 2050. godine.
Učesnici samita su naglasili želju za nastavkom Berlinskog procesa kako bi se iskoristio puni potencijal poboljšane i inkluzivne regionalne saradnje i saglasili su se da se naredni samit u okviru Berlinskog procesa 2023. godine održi u Albaniji.
