Najava koalicije Demokratske partije socijalista (DPS) i grupe građana koju predvodi Nikola Jovanović, uz navodnu podršku Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića, otvara pitanje da li je upravo ovaj politički "luping" omogućio Vladi da pronađe izlaz iz blokade i stvori uslove za usvajanje državnog budžeta.
Taj luping, međutim, nije bilo moguće napraviti bez podrške svih onih kojima je on odgovarao.
Podsjetimo, Andrija Mandić je, prije dva dana, kritikovao pokušaje opozicije da utiče na parlamentarnu većinu kroz, kako je rekao, neprincipijelne dogovore.
– Ako misle da to mogu da rade, to je neprihvatljivo. Mnogo su naivni oni koji misle da će praviti posebne dogovore sa Pokretom Evropa sad – poručio je Mandić.
Izgledalo je kao da je ljut na Milojka Spajića i PES zbog promjene datuma održavanja sjednice lokalnog parlamenta u Budvi.
Promjenu je inicirala Vlada, i jasno je da nije puka administrativna odluka. Naprotiv, ovaj potez tumači se kao strateški manevar koji je omogućio DPS-u i Jovanoviću da, u slučaju incidenata (koji se, ipak, nisu dogodili), dobiju novu priliku da izglasaju Petra Odžića za predsjednika lokalnog parlamenta. Istovremeno, Vladi je ovaj potez kupio vrijeme da "smiri" situaciju u državnom parlamentu i pripremi teren za usvajanje budžeta. A Mandić nema zašto da se ljuti. Za promjenu datuma održavanja sjednice lokalnog parlamenta u Budvi glasali su i njegovi ministri. Pa valjda to ne bi uradili da nije već dogovoreno, a naročito ako nanosi štetu koaliciji "Za budućnost Crne Gore" ili ako se radi o "neprincipijelnim dogovorima" PES-a i opozicije. Biće prije da se radilo o "smekšavanju" opozicije u državnom parlamentu jer, koliko je danas, na dnevni red dolazi rasprava o budžetu. Ko je kome politički namigivao u ovom galimatijasu neprincipijelnih dogovora? Izgleda svi svima.
Ovaj razvoj događaja otvara i pitanje da li je Budva postala ključni poligon za testiranje političkih strategija koje imaju daleko šire implikacije od lokalnog nivoa. Odgovor nije jednostavan, ali je jasno da dešavanja u ovom primorskom gradu imaju snažan odjek u Podgorici. Ne treba podsjećati da su sve velike promjene u Crnoj Gori kretale upravo iz Budve, od "pada" DPS-a na lokalnom nivou, ali su iz tog grada kretale i promjene i u državi.
Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić optužio je predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića da je odlukom o udaljenju opozicionih poslanika sa sjednica parlamenta pokušao da disciplinuje premijera Milojka Spajića i blokira dijalog vlasti i opozicije. Nikolić je ovu situaciju opisao kao "mjeru očajnika" i istakao da je Mandićev strah od gubitka kontrole rezultat unutrašnjih tenzija u većini, ali i nestabilnosti u regionu.
Ovakve tvrdnje dodatno komplikuju politički ambijent, jer ukazuju na duboke podjele ne samo između vlasti i opozicije već i unutar same vladajuće strukture. Mandićeve odluke se tumače kao pokušaj očuvanja političkog uticaja u trenutku kada se pregovori i međunarodni pritisci intenziviraju.
Opozicija je ponudila šest tačaka za izlazak iz krize, koje uključuju zaustavljanje procedure za izbor sudije Ustavnog suda i obraćanje Venecijanskoj komisiji. Omogućavanje rasprave o budžetu do dobijanja mišljenja Venecijanske komisije. Ograničenje rada parlamenta samo na pitanja budžeta do mišljenja Komisije. Preduzimanje koraka za implementaciju preporuka Venecijanske komisije u roku od sedam dana. Potpisivanje političke platforme za sprečavanje usvajanja polarizujućih zakona bez konsenzusa i obavezu na posvećenost ispunjavanju obaveza prema EU.
Iako se ove mjere u DPS-u predstavljaju kao pokušaj stabilizacije situacije, Pokret Evropa sad ih je ocijenio kao neprihvatljivo uslovljavanje koje bi dodatno usporilo rad parlamenta. Iz PES-a poručuju da je potrebno ubrzati donošenje zakona kako bi se ispunile obaveze prema Evropskoj uniji i omogućilo povlačenje sredstava iz evropskog Plana rasta.
Ako se posmatra šira slika, čini se da je situacija u Budvi poslužila kao "dimna zavjesa" koja je omogućila Vladi da taktički prilagodi svoje poteze. Dok se javnost bavi dešavanjima na lokalnom nivou, na državnom nivou se stvaraju uslovi za usvajanje budžeta i smanjenje političkih tenzija.
Pitanje je, međutim, koliko je ovaj politički "luping" održiv. Kratkoročno, mogao bi da donese stabilizaciju i omogući usvajanje budžeta. Dugoročno, rizikuje da produbi nepovjerenje između političkih aktera i dalje polarizuje društvo.
Da li je Budva otključala državni budžet? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga kako će se dalje odvijati politički procesi u Crnoj Gori. Ono što je sigurno jeste da dešavanja u Budvi nisu izolovani događaj, već dio šire strategije koja uključuje složene taktičke manevre, pregovore iza zatvorenih vrata i borbu za politički uticaj. U međuvremenu, građani ostaju taoci političkih igara, dok se ključne odluke donose u sjenci parlamentarnih procedura i diplomatskih konsultacija.
