<p>Crna Gora i čitav Zapadni Balkan gube evropski tempo</p>

Do odlaganja predstavljanja dokumenta o napretku neće doći, a izvještaj o Crnoj Gori biće predstavljen u periodu od 9. do 16. oktobra, i, prema saznanjima "Dana", uopšte neće biti prijatan za Crnu Goru

Evropska komisija objaviće u drugoj sedmici oktobra izvještaje o napretku deset država, a među njima i o Crnoj Gori, što znači da neće biti nikakvog odlaganja, saopšteno je "Danu" iz više diplomatskih izvora.

Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je nedavno uoči posjete Briselu, rekao da bi iz raznih razloga bilo dobro da objavljivanje dokumenta o napretku naše države bude odloženo. On je najavio da će to zahtijevati kako bi se vladi i parlamentu dalo više vremena za postizanje rezultata.

– Dvije vlade nijesu uspjele da u sprezi s parlamentom zaokruže ključne reforme... U tom pravcu, odlučio sam da već naredne sedmice otputujem u Brisel, gdje ću u razgovoru s poslanicima objasniti stvari, predstaviti drugačiju vizuru, i nadam se da će im nakon razgovora neke stvari biti jasnije i da će razgovor uticati na deklaraciju o Crnoj Gori koju treba da donesu u septembru-oktobru. Tražiću i pomjeranje izvještaja o progresu kako bi dali vrijeme novom parlamentu i vladi da malo pokrenu stvari – rekao je tada Jakov Milatović.

Milatović: Postali smo demokratija tek 2020. godine

Crna Gora postala je demokratija tek 2020. kada je došlo do demokratske smjene vlasti, rekao je nedavno predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sjednici Spoljnopoltiičkog odbora Evropskog parlamenta u Briselu.

Crna Gora je, kako je kazao, bila pod vlašću različitih režima, a u posljednjih 30 godina, na vlasti je bio autoritarni režim.

-I 2020. je došlo do demokratske smjene vlasti, pa je 2020. doživjela ono što su druge zemlje ovog područja doživjele početkom 90-ih. Do prave smjene režima došlo je tek prije tri mjeseca kada sam pobijedio Mila Đukanovića koji je bio prva politička figura u Crnoj Gori posljednjih 30 godina - rekao je Milatović.

On je ocijenio da je proces pristupanja postao možda suviše tehnički, izgubljen je politički aspekt.

"Mislim da je pozitivna strana tragedije u Ukrajine da Brisel bolje razumije političku dimenziju pristupanja. Proces pristupanja postaje živ i dinamičan", kazao je.

Očigledno je da do odlaganja neće doći a izvještaj o napretku Crne Gore biće predstavljen u periodu od 9. do 16. oktobra, i, prema saznanjima "Dana", uopšte neće biti prijatan za Crnu Goru. Već sada je jasno da zbog političke nestabilnosti i zastoja na evropskom putu, u ovoj godini neće biti privremeno zatvoreno nijedno poglavlje, a mnogi smatraju da je ugroženo i liderstvo crne gore na Balkanu u integracijama. Zbog očiglednog zastoja u evropskim integracijama Evropska komisija sa posebnim senzibilitetom gleda na formiranje 44. vlade Crne Gore.

Evropska unija očekuje deblokadu institucija i reforme u sudstvu i tužilaštvu, i zbog toga se nada jakoj podršci vladi Milojka Spajića u crnogorskom parlamentu i to od najmanje 49 poslanika, što predstavlja tropetinsku većinu, dovoljnu za izglasavanje nekih zakona neophodnih za reforme.

Dragan Đukanović, predsjednik Centra za spoljnu politiku i profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu kaže da nova Vlada Crne Gore mora ubrzati realizaciju svega što se od naše države očekuje kako bi postala članica EU.

– Čini mi se da čitav region gubi evropski tempo i da proces evropskih integracija stagnira – kaže Đukanović za "Dan".

"Đukanović ističe da makar deklarativno, sa izuzetkom nekoliko političkih opcija, proevropska većina postoji u crnogorskoj Skupštini

On ističe da što se tiče formalnog liderstva, Crna Gora je najnaprednija u odnosu na ostale države regiona.

– To ne znači da je ona u napretku, već sve više tapka u mjestu kada su u pitanju evropske integracije. Nova vlada treba da obezbijedi politiku stabilnosti, ubrzanje integracija, jasna evropska orijentacija i naravno, usklađivanje svih zakona sa zakonima koji važe u Evropskoj uniji. Kruna svega je da vlada ima jaku podršku u parlamentu, odnosno da obezbijedi većinu koja sve to može da realizuje – kaže Đukanović.

On ističe da makar deklarativno, sa izuzetkom nekoliko političkih opcija, ta proevropska većina postoji u crnogorskoj Skupštini, mada ne smatra da je dio te većine koalicija Za budućnost Crne Gore.

– Nažalost, Evropska unija je na nekin način, kada su integracije u pitanju, Zapadni Balkan ostavila malo po strani. Može se reći da Zapadni Balkan, iako je trebalo da bude dodatno u fokusu zbog ruske agresije na Ukrajinu, nije zauzeo to mjesto. Čini mi se da je i dalje na nekakvoj Evropskoj periferiji, odnosno da se Evropska unija ne bavi dovoljno – tvrdi ovaj profesor na beogradskom Univerzitetu.

Đukanović ističe da će Evropska unija morati da redefiniše svoj pristup Zapadnom Balkanu, jer dosadašnji pristup je nedovoljno jasan i prolongira proces evropskih integracija.

– Tako se, jednostavno, gubi podrška građana i smanjuje se broj onih koji su za ovaj proces. Gubi se podrška u samim državama Zapadnog Balkana. Zbog toga će morati biti napravljen novi pristup koji će ubrzati proces proširenja, gdje je Crna Gora, ipak, i dalje na vrhu, zahvaljujući dosadašnjim dometima. I pored zastoja, Crna Gora je i dalje prva u evropskim integracijama – zaključuje Dragan Đukanović.

Preuzmite našu aplikaciju