Đurišić: Nema demokratije ako se ne poštuje volja građana

Iako bi podijeljena moć odlučivanja o raspodjeli mandata bila iskorak, Borislav Đurišić iz NVO Inicijativa direktne demokratije, smatra da postoji niz reformi koje bi mnogo efikasnije unaprijedile izborni sistem. Ukidanje Dontovog modela raspodjele mandata i snižavanje izbornog praga samo su, prema njegovoj ocjeni, neke od djelovornijih mjera koje bi vjernije u parlamentu preslikale volju birača.

Kako se izbori približavaju, tako sve izvjesnije postaje da od reforme zakonodavstva koja uređuje pravila izborne trke neće biti gotovo ništa. Očekuje se da će se u plenumu uskoro naći Predlog izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika kojim se predviđa uvođenje preferencijalnog glasanja, ipak, bez garancije da će dobiti podršku većine. Ujedno, to je jedino pitanje koje se pominje kada je riječ o izbornoj reformi, a prema ocjeni Đurišića, koliko god da ono predstavlja korak naprijed, daleko je od onoga što se očekuje da bi ono donijelo.

– Otvorene liste svakako predstavljaju demokratski iskorak i korak su u dobrom pravcu. Međutim, mislim da su očekivanja građana od njih znatno veća od onoga što one realno mogu da donesu. Čak i ako budu usvojene, političke partije će i dalje zadržati ključnu kontrolu nad izbornim procesom. One raspolažu finansijama, medijskim prostorom i partijskom infrastrukturom, pa će sav marketing usmjeriti na nekoliko kandidata koje odaberu partijski vrhovi. Građani će uglavnom glasati za lica koja su već medijski promovisana, dok će kvalitetni, ali manje poznati kandidati, ostati u drugom planu – kazao je Đurišić za "Dan".

Upravo zbog toga, kako ističe, smatra da se otvorene liste danas više koriste kao politički marketing pojedinih partija, nego kao najava suštinske reforme.

– Svakako, u sistemu u kojem partije imaju gotovo potpuni monopol nad političkim životom, i ovakav korak predstavlja određeni napredak – navodi naš sagovornik, dodajući da jedini negativan efekat ove reforme jeste nešto komplikovaniji način glasanja za dio birača.

Veća moć birača na dnu reformske liste PES-a

Đurišić ističe da otvorene liste, iako se o njima najviše priča, nisu najvažnija reforma izbornog sistema. Postoje, naglašava, mnogo efikasnije mjere koje bi doprinijele demokratizaciji.

– Mnogo veći efekat imalo bi ukidanje Dontovog modela raspodjele mandata, koji često proizvodi neravnopravnu zastupljenost biračke volje. Potrebno je uvesti reprezentativno zastupništvo, gdje bi svaki poslanik u parlamentu raspolagao brojem glasova koji odgovara podršci koju je dobio na izborima. Time nijedan glas ne bi bio izgubljen, niti preliven drugima. Takođe, trebalo bi sniziti izborni cenzus i omogućiti postizborne koalicije manjim političkim subjektima kako bi što veći broj građana imao svoje autentične predstavnike u parlamentu. Razmotrio bih i model da jedan poslanik, na osnovu koalicionog sporazuma, može predstavljati više političkih subjekata, pri čemu bi svaki bio zastupljen srazmjerno broju osvojenih glasova. Tek kada građanin bude siguran da nijedan njegov glas nije izgubljen ili zloupotrijebljen i da je njegova izborna volja vjerno predstavljena u parlamentu, moći ćemo govoriti o istinskoj demokratiji, a ne samo o njenoj formi – navodi sagovornik.

Ozbiljnih reformi, uvjeren je, svakako neće biti neposredno pred izbore, a sve o čemu se govori više je u cilju promocije političkih subjekata.

– Pet godina slušamo obećanja o izbornoj reformi, a gotovo ništa suštinski nije urađeno. Zato smatram da se i ovo pitanje danas više koristi u marketinške svrhe nego kao iskrena namjera da se demokratizuje izborni sistem. Političke partije neće lako pristati na promjene koje umanjuju njihove monopole. Ako i dođe do izmjena, postoji velika vjerovatnoća da će one biti više kozmetičke nego suštinske – zaključio je Đurišić.