Kako "Dan" nezvanično saznaje, Hrvatska je prethodnih sedmica razmatrala mogućnost da blokira priključenje Crne Gore Inicijativi tri mora kao pridružene članice. Međutim, na insistiranje predsjednika Poljske, koji je sredinom aprila boravio u Hrvatskoj, zvanični Zagreb je odustao od takve odluke.
Inače, Milatović je juče izjavio da će Crna Gora na Samitu dobiti status pridružene članice, što bi se promijenilo u punopravni status nakon ulaska Crne Gore u EU. Milatović je taj predlog uputio tokom prošlogodišnjeg Samita u Litvaniji, kada je naša zemlja prvi put prisustvovala sastanku u okviru Inicijative.
– Uključivanje u Inicijativu tri mora značajan je diplomatski uspjeh i predstavlja dio postepene integracije Crne Gore u platforme povezane sa EU. Ovo je još jedan korak ka ostvarenju ključnog državnog cilja — punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine – navodi se u saopštenju iz Milatovićevog kabineta.
Inicijativa tri mora okuplja 13 zemalja članica EU iz centralne i istočne Evrope, koje se nalaze između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora, i uživa podršku najznačajnijih globalnih aktera, među kojima su Evropska komisija, Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Japan.
Fokus Inicijative je jačanje infrastrukturne, energetske i digitalne povezanosti regiona. Njena svrha je jačanje ekonomskih veza, energetske sigurnosti i infrastrukture između zemalja članica..
– Učešćem na Samitu, Crna Gora potvrđuje odlučnost da aktivno doprinosi regionalnoj saradnji, ubrzanom razvoju i evropskoj budućnosti – ističu u saopštenju.
Predsjednik Milatović izražavao je višestruki interes da Crna Gora postane pridruženi član Inicijative tri mora, a očekuje se da će taj status biti formalizovan upravo na samitu koji se održava u Poljskoj.
Prema informacijama "Dana", pitanje blokade pokrenuto je tokom privatnih i diplomatskih razgovora prilikom Milatovićevog boravka u Rimu, gdje je prisustvovao sahrani pape Franja. On je tom prilikom razgovarao sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem i zahvalio mu na odluci da zvanični Zagreb ne blokira ovaj proces.
Hrvatska je u decembru 2024. blokirala zatvaranje Poglavlja 31 u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Kao razloge za blokadu Zagreb je naveo otvorena pitanja poput sudbine nestalih osoba tokom ratova devedesetih, odštete bivšim logorašima, vlasništva nad brodom "Jadran", pitanja razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina i spor oko naziva gradskog bazena u Kotoru.
Ipak, uprkos zategnutim odnosima u nekim segmentima bilateralne saradnje, nema indicija da je Hrvatska konkretno pokušala da uspori ili blokira učlanjenje Crne Gore u Inicijativu tri mora, a na kraju je, uz diplomatske napore i intervenciju poljskog predsjednika, definitivno odlučeno da takvog veta neće biti.
Ali, očigledna potreba za intenzivnim diplomatskim naporima kako bi Hrvatska odustala od blokade priključenja Crne Gore Inicijativi tri mora jasno pokazuje da Zagreb nije spreman da bezuslovno podrži crnogorske interese na međunarodnoj sceni. Ova činjenica govori da će pitanja koja godinama opterećuju odnose dviju država – od sporova oko ratne prošlosti do imovinskih i graničnih pitanja – i u budućnosti biti ozbiljan politički teret.
Za Crnu Goru to znači da njen put ka Evropskoj uniji ostaje složen i nepredvidiv. Iako je trenutna blokada izbjegnuta, ovi mehanizmi pritiska mogu se ponovo aktivirati u bilo kojoj fazi pregovora, posebno kada se bude odlučivalo o zatvaranju ili otvaranju ključnih poglavlja. Stoga, diplomatska aktivnost će morati da bude još intenzivnija, a rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom moraće da dobije veću pažnju, kako bi se izbjegli novi zastoji na evropskom putu.
Dakle, aktuelna situacija nije samo izolovani incident, već indikator da bez ozbiljne normalizacije odnosa sa susjedima, uključujući Hrvatsku, evropska perspektiva Crne Gore ostaje uslovljena političkim kompromisima i dugotrajnim pregovorima.
