Kraj partijskog zapošljavanja zavisi od EU

Iz Brisela se više puta podvlačilo da Crna Gora mora racionalizovati broj zaposlenih u javnoj upravi, posebno kada je riječ o partijskom zapošljavanju.

Jedan od važnijih zadataka koji je EU stavila pred crnogorsku vlast je izrada plana prema kojem će se državna administracija reformisati i broj zaposlenih svesti na optimlan nivo. Da se više od deceniju i po ukazuje na problem prekomjernog zapošljavanja, a da od tada nije učinjeno ništa, jer još nijedna vlast nije bila spremna da rizikuje gubitak glasačkog tijela, smatra direktorica NVO Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović. Kako ističe, da li će preglomazna javna uprava doći na red da se reformiše, zavisiće od toga koliko će EU insistirati na tome.

Gotovo svaki izvještaj Evropske komisije ukazivao je na problem prekomjernog zapošljavanja posebno uoči izbora i po partijskom ključu. U posljednjem izvještaju Evropskog parlamenta, iskazali su zabrinutost zbog kontinuiranog zapošljavanja velikih razmjera u javnoj upravi. U dokumentu koji je usvojio Evropski parlament navodi se da se u državnoj administraciji otvaraju nova radna mjesta, a da pritom ne postoje kriterijumi, kao ni opravdanost, te da se time podrivaju meritokratija i profesionalizacija. Da nije realno očekivati da će biti bilo kakvih pomaka po ovom pitanju u skorijem periodu, smatra Mrdović.

Brisel brinu radna mjesta za sigurne glasove

– Neophodno smanjenje preglomazne javne administracije teško možemo očekivati do narednog izbornog ciklusa koji je planiran za sredinu naredne godine. Takva očekivanja su nerealna i na nivou centralne administracije, ali i na nivou lokalne samouprave. Rasterećivanje javne uprave uoči izbora, bilo lokalnih ili parlamentarnih, u crnogorskim partitokratskim prilikama je mač s dvije oštrice za svakog nosioca vlasti. Oni su svjesni da je vrlo nepopularno u izbornoj godini donositi ovakve odluke, jer im se to može vratiti kao bumerang i poslati ih u opozicione klupe – kazala je Mrdović za "Dan".

Prema njenoj ocjeni, izvjesno je da će Crna Gora postati dio evropske porodice u naredne dvije godine, što bi kako naglašava, moglo da dovede do odliva jednog dijela službeničkog kadra.

– Ipak veliko je pitanje da li će Vlada koja bude upravljala zemljom u tom trenutku iskoristiti šansu da dođe do smanjenja broja uposlenih. U svakom slučaju, poznato je da se kod nas o rasterećenju javne administracije govori još od 2010. godine. Punih 16 godina kasnije to je i dalje problem o kojem se i dalje samo priča jer nema političke volje da se i riješi – navodi direktorica NVO.

Vlast će se dovijati ugovorima o djelu

Očekivanja Mrdović su da će se, umjesto suočavanja s partijskim zapošljavanjem i prebukiranom administracijom, u susret izborima raditi suprotno, te navodi da će se vlast dovijati kako bi našla način da trguje radnim mjestima.

– Znajući značaj izbora naredne godine, te da će oni koji ponesu pobjedu na njima predstavljati vladu koja će uvesti Crnu Goru u EU 2028. godine, ali da ujedno moraju pokazati odlučnu borbu protiv korupcije i kriminala tako što će se zaista pokazati zubi, a ne da to bude kroz "iglene uši". Samim tim, može se očekivati da će u određenoj mjeri rasti broj uposlenih kroz takozvana prikrivena zapošljavanja, kao što su ugovori o djelu, konsultantskim uslugama i povremenim poslovima... – ističe direktorica NVO ASP.

U konačnom, prema ocjeni Mrdović, da li će i kada se zaista sprovesti dugo najavljivana optimizacija javne uprave zavisiće isključivo od toga koliko će EU biti uporna s tim zahtjevom.

– Važno je ukazati da Brisel u ovom trenutku insistira na pitanju izbornih reformi i ustavnih promjena, tako da će vrijeme pokazati da li će i u kom času pitanje prekomjerne zaposlenosti podići na vrh agende svojih prioriteta prema Crnoj Gori. Posebno znajući da preglomazna javna admnistracija u konačnom najviše košta poreske obaveznike države, jer je oni finansiraju – zaključila je Mrdović.

Preuzmite našu aplikaciju