Momčilo Leković
- DEMOKRATE
DAN portal

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Leković: SDT da ispita privatizaciju kamenoloma u Zaljevu

Prema njegovim riječima, parcela 1913/2 na kojoj se danas nalazi kamenolom u barskom naselju Zaljevo odlukom Skupštine Opštine Bar iz 1980. godine označena je kao lokacija za izgradnju kamenoloma

Predsjednik Kluba odbornika Demokrate - Ujedinjena Crna Gora u Skupštini opštine Bar Momčilo Leković pozvao je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) da ispita izgradnju kamenoloma u Zaljevu.

Prema njegovim riječima, parcela 1913/2 na kojoj se danas nalazi kamenolom u barskom naselju Zaljevo odlukom Skupštine Opštine Bar iz 1980. godine označena je kao lokacija za izgradnju kamenoloma.

- Bila je dodijeljena na korišćenje tada državnom preduzeću "Zavod za izgradnju Bara" (ZIB) uz obrazloženje da postoji javni interes što brže obnove barske opštine nakon zemljotresa iz 1979. godine - objašnjava Leković.

Kako on tvrdi, preko 275.000 m2 je tada dato kompaniji ZIB na korišćenje, "a ne u trajnu svojinu, kako se navodi u katastru".

- Međutim, Žarku Pavićeviću, kasnijem vlasniku ZIB-a vjerovatno mimo zakona uknjižena je zemlja vrijedna 3 miliona eura koja postaje privatna svojina. NVO MANS koja se bavila ovim slučajem utvrdila je da u omotu spisa za spornu parcelu ne postoji dokument kojim kompanija ZIB može dokazati da uživa pravo svojine, osim korišćenja na pomenutoj parceli - kazao je Leković.

Dodao je kako nije postojao bilo kakav ugovor kojim se moglo potvrditi da je parcela legalnim putem prešla iz državnog u privatno vlasništvo.

- Propadanjem ZIB-a propadala je i njegova imovina. Pa je kamenolom prodat privatnoj firmi kao dio stečajne mase za 1.400.000 eura, iako je po izjavama radnika bio procijenjen na 2.270.000 eura i mjesečno davao 60 hiljada eura. Radnici ZIB-a su te 2016. godine konstatovali da će se kamenolom kupcu sam otplatiti za samo dvije godine - rekao je Leković.

Radnike, kako on kaže, niko nije poslušao, pa je umjesto "slamke spasa" za državno ovaj kamenolom, smatra Leković, postao "zlatna koka" za privatno preduzeće i to u narednih 50 godina koliko se procjenjuje da će koncesija trajati.

- Smatrali su da je kamenolom mogao biti "slamka spasa" za posrnulo preduzeće i nekadašnjeg državnog privrednog giganta, ali i njihova šansa da naplate svoja po­tra­ži­va­nja na ime ne­u­pla­će­nih po­re­za i dopri­no­sa - dodao je Leković.

Kako on smatra, nakon promjena u tužilaštvu došlo je vrijeme da se ispita svaki sporan slučaj pa i ovaj slučaj "nasilne privatizacije" od strane, kako kaže, nekadašnjeg DPS režima i njegovih funkcionera.

- Kao i to da li je stečajni upravnik ZIB-a prodaju kamenoloma i vrijednog zemljišta prije nekoliko godina sproveo na zakonit način i po svim propisima, ne želeći pritom da bilo koga unaprijed osuđujem - naglasio je Leković.

Da bi se krenulo naprijed, kaže Leković, moraju se ispitati prošlost i činjenice.

- Treba ispitati kako smo od jednog opšteg interesa, kakav je bio interes obnove grada nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine, došli do privatnog interesa od kojeg najmanje koristi imaju država i njeni građani - zaključio je Leković.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

IZBOR UREDNIKA