Mandić: Nijedno društvo ne može biti zadovoljno dok postoje prepreke koje ograničavaju ravnopravno učešće žena

Jubilej je okupio predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, pravosuđa, međunarodnih organizacija, civilnog društva, akademske zajednice i privrede, koji su ocijenili da je u proteklih četvrt vijeka ostvaren značajan napredak u oblasti jednakih mogućnosti, ali i da su pred institucijama i dalje brojni izazovi.

Otvarajući zasijedanje, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić istakao je da 25 godina rada Odbora predstavlja važan dio institucionalne istorije države, ali i priliku da se oda priznanje svima koji su svojim angažmanom doprinijeli da pitanja rodne ravnopravnosti postanu sastavni dio zakonodavnih i javnih politika.

Podsjetio je da je od osnivanja Odbora unaprijeđen zakonodavni okvir, povećana zastupljenost žena u političkom i javnom životu i razvijena svijest o značaju jednakih mogućnosti. Istovremeno je ukazao da nasilje nad ženama, ekonomske razlike i prepreke njihovom punom učešću u procesima odlučivanja i dalje predstavljaju ozbiljne društvene izazove.

- Nijedno društvo ne može biti zadovoljno dok postoje prepreke koje ograničavaju ravnopravno učešće žena - poručio je Mandić, naglašavajući da je odgovornost svih institucija, ali i civilnog društva, akademske zajednice i medija da nastave zajednički rad na izgradnji društva u kojem će rodna ravnopravnost biti svakodnevna praksa, a ne samo zakonska norma.

On je istakao da je evropski put Crne Gore zasnovan na vrijednostima jednakosti, ljudskih prava i vladavine prava, ocjenjujući da rodna ravnopravnost nije samo pitanje ispunjavanja međunarodnih standarda, već jedan od ključnih pokazatelja kvaliteta demokratije i ukupnog društvenog razvoja.

XIX zasijedanje Ženskog parlamenta

- FOTO: SKUPšTINA

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić kazala je da ovogodišnje zasijedanje ima poseban značaj upravo zbog jubileja, koji predstavlja priliku da se sagledaju rezultati ostvareni tokom prethodnih 25 godina, ali i definišu prioriteti za naredni period.

Prema njenim riječima, Odbor je tokom svog rada bio mjesto dijaloga i pokretač brojnih inicijativa koje su doprinijele unapređenju zakonodavnog i institucionalnog okvira u oblasti ljudskih prava i jednakih mogućnosti.

Andrić je podsjetila da su među najznačajnijim rezultatima veće učešće žena u političkom životu i procesima odlučivanja, unaprijeđeni propisi u oblasti zaštite od diskriminacije i nasilja, kao i razvoj politika koje rodnu ravnopravnost prepoznaju kao važan preduslov demokratskog i održivog razvoja.

Istakla je, međutim, da ostvareni rezultati ne znače da su problemi riješeni.

- Žene se i dalje suočavaju sa preprekama na tržištu rada, u ekonomskom osnaživanju i prilikom napredovanja na mjestima odlučivanja, dok nasilje i diskriminacija ostaju ozbiljan društveni problem - kazala je Andrić.

Govoreći o budućim prioritetima, navela je da je neophodno dalje jačati institucionalne kapacitete, unapređivati zakonodavni okvir i nastaviti sprovođenje politika koje će omogućiti punu rodnu ravnopravnost u svim oblastima društvenog života.

Posebno je zahvalila međunarodnim organizacijama, diplomatskom koru i razvojnim partnerima na kontinuiranoj podršci Crnoj Gori, kao i svim sadašnjim i bivšim članovima Odbora koji su doprinijeli njegovom radu.

Gorčević: Vlada i parlament neće imati odmor zbog zatvaranja poglavlja

Podsjetila je i na aktivnosti koje je Odbor realizovao tokom prethodnih godina – od učešća u izradi zakona i strateških dokumenata, preko promocije rodno odgovornog budžetiranja i obrazovanja, do sprovođenja istraživanja, kampanja i regionalne saradnje usmjerene na smanjenje rodnih stereotipa i unapređenje položaja žena.

Učesnicima se obratila i potpredsjednica Skupštine Crne Gore i kopredsjednica Ženskog kluba Zdenka Popović, koja je ocijenila da je Ženski parlament tokom gotovo dvije decenije prerastao u važan forum za dijalog između institucija i civilnog društva.

Posebno se osvrnula na Samit političkih liderki, održan prije nekoliko mjeseci u Podgorici, podsjećajući da je Crna Gora tada ugostila predsjednice parlamenata, parlamentarke i političke liderke iz 65 država svijeta.

XIX zasijedanje Ženskog parlamenta

- FOTO: SKUPšTINA

Prema njenim riječima, taj skup dodatno je pozicionirao Crnu Goru kao mjesto međunarodnog dijaloga o političkom liderstvu žena i značaju njihovog većeg učešća u donošenju odluka.

Popović je ocijenila da je posljednjih godina vidljiv napredak u zastupljenosti žena u politici, pravosuđu, nauci i privredi, ali da puna rodna ravnopravnost još nije ostvarena.

Ukazala je da žene i dalje nose najveći dio tereta neplaćenog kućnog rada i brige o porodici, zbog čega je potrebno razvijati politike koje će omogućiti ravnopravniju raspodjelu odgovornosti i bolje uslove za profesionalni razvoj žena.

Govoreći o političkoj participaciji, naglasila je da povećanje izbornih kvota predstavlja važan instrument za jačanje zastupljenosti žena u politici, ali da kvote same po sebi nijesu cilj.

- One predstavljaju mehanizam kojim se ženama omogućavaju jednake šanse, dok stvarna ravnopravnost podrazumijeva njihovo puno učešće u kreiranju javnih politika i donošenju odluka - kazala je Popović.

U radu XIX zasijedanja učestvovali su ministar pravde Bojan Božović, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić, izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić, dugogodišnja predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak, prva potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak, bivša predsjednica Skupštine Danijela Đurović, poslanice ranijih saziva, predstavnici Univerziteta Crne Gore, studenti i predstavnici međunarodnih organizacija.

XIX zasijedanje Ženskog parlamenta

- FOTO: SKUPšTINA

Tokom zasijedanja razmatrani su dosadašnji rezultati u oblasti rodne ravnopravnosti, izazovi sa kojima se žene i dalje suočavaju, kao i pravci budućeg djelovanja.

- Učesnici su ocijenili da je nastavak saradnje institucija, nevladinog sektora, međunarodnih partnera i akademske zajednice od ključnog značaja za dalje unapređenje položaja žena i izgradnju društva jednakih mogućnosti - piše u saopštenju.

Zaključeno je da dvadeset pet godina rada Odbora za rodnu ravnopravnost predstavlja važnu prekretnicu u razvoju institucionalne zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori, ali i podsjetnik da ostvareni rezultati moraju biti osnova za nove politike i mjere koje će doprinijeti punoj ravnopravnosti žena u političkom, ekonomskom i društvenom životu.