Da svi parametri ukazuju da je demokratija u krizi, da ne postoji društveni konsenzus oko najvažnijih pitanja, da institucije ne rade svoj posao, da se glas građana slabo čuje, a da se grane vlasti miješaju jedna drugoj u nadležnosti, neke su od ocjena sa panela koji je juče organizovao Atlantski savez Crne Gore na temu "Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije".
Globalno, demokratija ne doživljava najsjajnije trenutke: jačaju totalitarni režimi, populizam, polarizacija, a posebno afektivna polarizacija, odnosno situacije kada ne volimo ljude jer imaju drugačije ideje, ocijenila profesorica na Fakultetu političkih nauka Olivera Komar.
– Kada je riječ o demokratiji u Crnoj Gori, indeksi pokazuju da stanje nije loše, ali nije ni dobro. Kada se 2020. godine očekivao neki veliki obrt ka demokratizaciji, krenulo je ka boljem, ali sada su ti indeksi opet u padu. Prvi parametar otpornosti demokratije je balans između zakonodavne i izvršne vlasti, uz aktivnu ulogu sudske vlasti, koja bi trebalo da koči zloupotrebu te dvije grane. Imamo puno primjera kada izvršna vlast preuzima ingerencije zakonodavne, a zakonodavna nadležnosti drugih grana, a sudska vlast ne radi svoj posao onako kako bismo voljeli. Drugi uslov da bi demokratija bila otporna jeste da imamo snažno civilno društvo. Ono u Crnoj Gori jeste živo, ako govorimo o nevladinim organizacijama, ali to nije dovoljno, jer imamo malo građanskih inicijativa, a i kada ih imamo – vlast ih ne čuje. Malo je otpora građana u situacijama kada nisu zadovoljni nekim stvarima, a puno kršenja nekih sloboda i prava – kazala je Komar.
Kao treći parametar navela je koheziju i društvo bi, kako je istakla, trebalo da ima konsenzus oko toga u kom pravcu bi trebalo da se ide, što u Crnoj Gori nije slučaj.
– Jedini konsenzus koji imamo jeste da želimo da uđemo u Evropsku uniju, ali kad se malo zagrebe, da se vidi šta to za ljude znači, onda vidimo da oni drugačije doživljavaju šta je to. Svi zajedno to doživljavamo transakciono – biće nam bolje, ali kada se postavljaju potpitanja, kao na primjer da li se slažete s spoljnom politikom EU, onda se ta podrška transformiše u nešto drugo. Koji god parametar da uzmete, mi po njima doživljavamo jednu krizu demokratije. Pokazalo se da nismo izgradili institucija kako bi trebalo, koje bi u ovim trenucima bile brana problemima koji nam se dešavaju – istakla je Komar.
Smatra da institucije svoj posao doživljavaju formalno, pa nisu ni proaktivne ni servisi građana, a iz svojih strogih tumačenja nadležnosti izlaze samo onda kada treba postići neki politički cilj.
Da građani Crne Gore ne žive u većem stepenu demokratije nego nekoliko godina ranije smatra i predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja Zlatko Vujović. Kako navodi, svima je opšti utisak da je društvo demokratičnije zato što ne postoji jedan centar moći unutar vladajuće strukture kao što je bilo ranije.
– Sada imamo veći broj slabih aktera, koji često imaju veto moć, pa se dešava da ne možemo da idemo kuda bi trebalo. Stepen inkluzivnosti danas je mnogo niži. DPS je, dok je bio na vlasti, imao jedan deficit, a to je da nije bilo promjene vlasti. Taj deficit je uticao da su oni često bili otvoreniji da uključe NVO i druge organizacije, jer su imali potrebu da kažu: vidite da su svi uključeni u proces donošenja odluka. Kada govorimo o novim vlastima, oni su manje zainteresovani da to urade. Kada dođemo do nekih pitanja kao što je izborno zakonodavstvo, vidimo da ćemo vjerovatno svjedočiti jednom jeftinom kompromisu vladajućih elita, koji će za rezultat imati lošu izbornu reformu. Dogovorili su se oko povećanja izdvajanja za finansiranje partija, a strahujem da ćemo zauzvrat dobiti površne intervencije u drugim izbornim zakonima, sa ciljem da političke partije kažu "eto, mi smo ispunili zahtjev EU i sproveli smo reformu", ali ona neće biti stvarna – kazao je Vujović.
Kako je dodao, gotovo svi politički subjekti u svojim programima imaju otvorene izborne liste ili su njihovi predstavnici javno saopštili da će podržati taj predlog.
– Međutim, kada se pojavio jedan konkretan predlog, kao Koncept Zakona o lokalnim izborima, koji je pripremilo Ministarstvo javne uprave sa nekoliko stručnjaka, a koji je dao odgovore ne samo na izbore na lokalnom nivou, već i na nacionalnom, Vlada nije mogla da usvoji informaciju o tome. Zato što su u okviru vlasti određeni "veto igrači" tražili da se to hitno zaustaviti. Umjesto da smo imali primjer da je ministarstvo nešto konkretno predložilo, a opozicija prihvatila, da se to iskoristi kao model dobre saradnje, to se zaustavilo i stavilo sa strane. Lično vjerujem, koliko god da se desila jedna smjena generacije i da smo dobili ljude koji su spremniji na razgovore i dogovore, da i dalje imamo one koji blokiraju kretanje naprijed. Mislim da je kvalitet demokratije loš – naveo je Vujović.
