Među glavnim novinama su da će javni funkcioneri morati da prijavljuju sve oblike imovine, uključujući i digitalnu, da neće moći istovremeno da budu u više upravnih odbora, te da će Agencija imati pristup njihovim bankovnim računima. Iz nevladinog sektora poručuju da novo zakonsko rješenje nije idealno, ali je bolje od prethodnog.
Tokom javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije stiglo je više od 60 sugestija, a Ministarstvo pravde većinu je prihvatilo. Jedna od glavnih novina je da će Agencija, osim u imovinu, imati uvid i u račune javnih funkcionera.
- To je jedna velika novina, jer više neće biti neophodna saglasnost samog funkcionera kad je u pitanju provjera njegovih računa. To će se koristiti samo u određene svrhe i u određenim situacijama, ali definitivno je ono što će biti podležno provjerama - kazala je za RTCG direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Ministarstva pravde Jelena Grdinić.
Ministarstvo je prihvatilo i predlog da javni funkcioneri moraju prijavljivati sve oblike imovine, uključujući i digitalnu, bez obzira na to da li je u zemlji ili inostranstvu, kao i da ne mogu istovremeno biti u više upravnih odbora. Prihvaćen je i predlog da kršenje propisa ne može da zastari.
- Ono što smo uspjeli da postignemo jeste da se iz zakona briše institut zastare koji je bio uveden prošle godine, kada se uvela zastara od deset godina i sve što je bilo prije deset godina Agencija više nije mogla da postupa po tome - kazao je Dejan Milovac iz MANS-a.
Nevladine organizacije tražile su i da se povećaju nadležnosti Savjeta Agencije kako bi mogao da preispituje odluke direktora, što nije prihvaćeno.
- Nije nam jasno iz kog razloga s obzirom na to da smo u prethodnom periodu vidjeli mnogo prostora za to i gotovo svakodnevno čitamo kako je Upravni sud poništio neku od odluka bivše direktorice Agencije i mislim da je jedna od ključnih uloga Savjeta taj korektivni faktor - naglašava Milovac.
Grdinić kaže da ne smijemo zaboraviti i na odgovornost direktora ASK-a i da neka ovlašćenja moraju ostati njemu upravo radi odgovornosti same te funkcije.
- Tako da smo tu napravili jedan balans između Savjeta i direktora Agencije - objašnjava Grdinić.
Nacrtom zakona predviđeno je da Agencija u određenim situacijama može da provjerava povezana lica s javnim funkcionerima, ali nije prihvaćen predlog da se prijavljuje imovina djece koja nijesu članovi zajedničkog domaćinstva.
- Javni funkcioneri čija djeca napuste domaćinstvo dio svoje imovine koja je nezakonito stečena prepisuju na tu djecu. I ta djeca postaju milioneri nakon što izađu iz domaćinstva - kaže Milovac.
Gdrinić dodaje da, nekad prosto nije moguće obavezati lica koja nisu u zajedničkom domaćinstvu da dostavljaju izvještaje.
- Mi ćemo svakako ovaj predlog zakona poslati Evropskoj komisiji tako da ćemo vidjeti u kom pravcu će ići i njihovi komentari i da li će se insistirati na tome da se uvrste sva djeca - objašnjava Grdinić.
Nakon zainteresovane javnosti i Evropske komisije, konačnu riječ o Nacrtu zakona daće poslanici, ali, imajući u vidu aktuelne okolnosti, još se ne zna kada bi se o njemu moglo raspravljati.
