<p>Susret Djukanovic Erdogan na Cetinju i izjave</p>

Susret Djukanovic Erdogan na Cetinju i izjave / SUSRET DJUKANOVIC ERDOGAN-NENAD MANDIC

Nefunkcionalni Ustavni sud prepreka za razrješenje Đukanovića

Podnesek je, najblaže rečeno, preuranjen, zato što ne postoji organ koji treba da donese odluku o tome, a to je Ustavni sud, kazao je Blagota Mitrić

Parlamentarna većina sakupila je 41 potpis podrške Predlogu za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, odnosno postupka za razrješenje predsjednika Crne Gore. Inicijativa je dostavljena predsjednici Skupštine Crne Gore Danijeli Đurović. Ovu informaciju je za "Dan" potvrdio poslanik DF-a Jovan Vučurović.

– Predsjednik Crne Gore povrijedio je član 95 stav 5 Ustava Crne Gore jer nije pozvao na razgovore o mandataru za sastav Vlade sve predstavnike političkih partije zastupljenih u u Skupštini Crne Gore, a što je bio dužan da učini. Naime poziv nisu dobile partije Demos, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Radnička partija, i savez građana Civis, dok je pozvana Liberalna partija, koja ima jednako mandata kao i prethodno nabrojane stranke. Takvu selektivnost Ustav Crne Gore ne poznaje – navodi se u dokumentu.

Parlamentarna većina konstatuje da Đukanović tim činom nije pozvao na razgovor ni Miodraga Lekića, koji je dogovorom parlamentarne većine dobio podršku 41 poslanika da bude mandatar za sastav nove Vlade Crne Gore, a koji je kao predsjednik partije Demos njen predstavnik, što je, kako su ukazali, jasna povreda najvišeg pravnog akta.

Poslanik DF-a Predrag Bulatović rekao je juče u parlamentu da ustavna odredba nije ispoštovana.

"Ako se nešto ne promijeni u budućnosti, mi polako tonemo ka dnu, kazao je Begović

Ustav Crne Gore predviđa da postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština, na predlog najmanje 25 poslanika. Prema Ustavu, odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud i bez odlaganja je objavljuje i dostavlja Skupštini i predsjedniku Crne Gore. Predsjednika može razriješiti Skupština nakon što sud utvrdi da je povrijedio Ustav. Ovo je problematično, zbog toga što je Ustavni sud, nakon što je sudija Miodrag Iličković otišao u penziju, ostao bez kvoruma. Zbog toga ni o ovoj inicijativi neće moći da odlučuje.

Bivši predsjednik Ustavnog suda i profesor ustavnog prava dr Blagota Mitrić kazao je za "Dan" da je sa formalne strane taj podnesak najblaže rečeno preuranjen.

– Preuranjen je zato što ne postoji organ koji treba da donese odluku o tome, a to je Ustavni sud. Sa materijalnopravne strane, razlozi za eventualnu smjenu predsjednika države su vrlo tankog ustavnopravnog karaktera, jer navode razloge, koji nemaju uporište u Ustavu. Mislim da je ta operacija čista politička provokacija – rekao je Mitrić.

Nakon što je odbio da mandat povjeri Lekiću, Đukanović je Skupštini Crne Gore uputio i zahtjev za skraćenje mandata aktuelnom sazivu. Ukoliko većina od najmanje 41 poslanika u Skupštini, koja ima 81 poslanika, izglasa skraćenje mandata, predsjednik države mora istog dana da raspiše parlamentarne izbore. Međutim, 41 poslanik je već najavio da neće glasati za ovu inicijativu.

Mitrić ističe da će se tek 30. septembra znati kako će glasati poslanici, kada je i zakazana vanredna sjednica.

Vučinić: Nisam dobio poziv od Đukanovića

Predsjednik Radničke partije i poslanik Maksim Vučinić je na jučerašnjoj sjednici Skupštine saopštio da nije dobio poziv od predsjednika države Mila Đukanovića na konsultacije iako je to utvrđeno Ustavom.

On je podsjetio da član 95 Ustava Crne Gore stav 5 iz nadležnosti predsjednika države glasi: predlaže Skupštini mandatara za sastav Vlade nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini.

– Evo Ustava važećeg, evo mene ovdje predsjednika partije; ja nisam dobio poziv na konsultacije sa predsjednikom. Predsjednik Crne Gore je prekršio Ustav – rekao je Vučinić.

On je ocijenio da je sve počelo gaženjem poslovnika Skupštine Crne Gore i "gaženjem zakona ove države i izborom Vlade na Cetinju".

Vučinić je istakao da se nastavilo sa donošenjem zakona koji su međusobno kontradiktorni.

– Danas ovaj pravni galimatijas doživljava svoj vrhunac, danas imamo havarijsko stanje u ovoj zemlji, to da predsjednik države, institucija predsjednika države, krši zakone i Ustav ove zemlje – kazao je Vučinić.

– Oni tvrde da imaju 41 glas, ali cijelo vrijeme su tvrdili i da su kompaktni oko izbora mandatara, pa su ga izabrali navrat-nanos, kada su vidjeli da je predsjednik države podnio inicijativu za skraćenje mandata Skupštini, ali su zakasnili. Rok je bio 30 dana, a oni su to predali nakon isteka roka. Rok je u pravu čudo, a ako se ne bi poštovali rokovi, nastala bi čista anarhija. Zamislite, igra se utakmica koja traje određeni vremenski period, sudija odsvira kraj i igrači jednog tima daju koš nakon kraja i kažu pobijedili su. Kako su pobijedili kada je istekao rok – istakao je Mitrić.

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović podsjetio je u izjavi za "Dan" da nemamo predsjednika Vrhovnog suda, vrhovnog državnog tužioca, Sudski savjet i Ustavni sud.

– Očigledno je da nekome odgovara da tako bude. Ako se nešto ne promijeni u budućnosti, mi polako tonemo ka dnu. Šta god se desi u Crnoj Gori, a treba da se rješava, blokirano je zbog toga što nemamo sudije. Ne znam kada će doći trenutak za prave stvari, a ne da se bavimo trivijalnim stvarima, koje se tiču trivijalnih promocija – istakao je Begović.