Ustavni odbor će u utorak utvrditi kandidate za Ustavni sud, nakon što su se poslanici vlasti i opozicije dogovorili oko izbora troje pravnika. To su zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sudija kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinskopravnih interesa države Dragana Đuranović.

U međuvremenu će pokušati da postignu saglasnost i oko četvrtog. To bi trebalo da bude predsjednik Suda za prekršaje u Bijelom Polju Alija Beganović ili osnovni tužilac u Ulcinju Faruk Resulbegović. Predsjednik Albanske alternative i opštine Tuzi Nik Đeljošaj istakao je da će se manjinske partije dogovoriti oko četvrtog kandidata i da ostale partije tu nemaju šta da traže.

Đuranović je prilikom odgovaranja na pitanja poslanika rekla da je članica Demokratske partije socijalista (DPS) i da zakon ne zabranjuje da sudija Ustavnog suda bude član političke partije. Iako Armenko i Tešić navodno nisu članice stranaka, prva je predlog Demokratskog fronta (DF), a druga Demokratske Crne Gore.

U javnosti su već neko vrijeme prisutna pitanja da li se za najvišu sudsku instancu biraju nezavisne sudije ili partijski vojnici i da li će ih imenovanje na funkciju po principu "ovaj je moj, a onaj je tvoj" spriječiti da pravedno donose odluke. Funkcioneri konstantno dokazuju da ne žele jake institucije, već se nastavlja praksa političke trgovine, saglasni su sagovornici "Dana".

Koordinator Alternative Vesko Pejak kazao je za "Dan" da se izbor sudija Ustavnog suda pretvorio u trgovinu na pijaci.

– Već je dogovoreno sa Zapadom da se te sudije izaberu, jer smo nesposobni da tu bitnu odluku sami donesemo. Sad se izbor sveo na "nezavisne" sudije – od kojih neki imaju članske karte DPS-a, DF-a i Demokrata. O kakvom mi onda "nezavisnom" sudstvu pričamo? Srećna okolnost je to što odluka o bitnim stvarima neće zavisiti samo od jednog sudije, ali je nesrećna okolonost to da će svaka buduća odluka biti politički obojena. U protekla dana vidjeli smo neke kandidate za sudije. Kad sam vidio kakav je izbor za sudije Ustavnog suda, imao sam osjećaj mučnine. Osjetio sam da ovo nije zemlja u kojoj treba da ostanem i radim svoj posao. Zaprepastio sam se kakav "sudski" kadar ima Crna Gora. Zaista sramno... Sad iz lošeg izbora biramo najmanje loše da bi bili sudije najviše instance u zemlji. Čast izuzecima, ta institucija ne zaslužuje da bude na vrhu sudskog sistema Crne Gore – ocijenio je Pejak.

Naš sagovornik dodaje da je sudstvo godinama bilo politička pozornica DPS-a.

– Daleko od toga da su sve sudije radile u interesu te partije, ali budite sigurni da većina njih nije imala petlju da radi u skladu sa standardima sudstva. Dokaz za moje riječi je hapšenje Vesne Medenice, koja je bila jak autoritet u sudstvu. Najveći autoritet je imala žena koja se bavila švercom narkotika!? To je većina znala, ali su ćutali. Ćutali su zbog posla, zbog plata, zbog namještenja, zbog benefita... ali su ćutali. Iz sad iz redova tih ćutologa mi treba da biramo one koji će Crnoj Gori donijeti imidž ozbiljne zemlje koja ima institucije? Kako da ne. Ne ide, nije prirodno. Potrebne su godine obuke i bar pet-šest sudija u zatvoru pa da shvatimo da u ovoj zemlji svako mora da radi svoj posao, bez obzira na političku pripadnost. Takvih sudija ima, ali svega nekoliko – smatra Pejak.

Advokat Veselin Radulović rekao je za "Dan" da bi prilikom predlaganja kandidata svim poslanicima fokus trebalo da bude na njihovim stručnim referencama i integritetu.

– Nažalost, šest dosadašnjih oglasa i posebno način vođenja intervjua sa kandidatima pokazali su da je poslanike više interesovalo kako bi kandidati odlučivali u aktuelnim predmetima u kojima su oni zainteresovani za ishod, nego to da li imaju integritet da dužnost sudije obavljaju profesionalno i bez obzira na očekivanja, želje i interese političkih partija, ili bilo kog pojedinca ili organizacije – istakao je Radulović.

Naš sagovornik se nada da će se izbor sudija Ustavnog suda po ovom oglasu okončati na način koji će obezbijediti da ta institucija bude funkcionalna.

– Ipak, ako do izbora sudija dođe, ne vjerujem da će to biti zbog toga što su poslanici i političke partije naprasno postali svjesni svoje odgovornosti, već prvenstveno zbog međunarodnog pritiska i straha da će snositi posljedice ako nastave sa neozbiljnom i neodgovornom praksom bestidne političke trgovine i ucjena, koja je dovela do nezabilježene institucionalne krize u Crnoj Gori. Političari su više puta pokazali da ne žele profesionalne i jake institucije, pa jedino neka vrsta pritiska na njih može dovesti do izbora sudija koje neće biti pod njihovom kontrolom – ocijenio je naš sagovornik.

Advokat Mitar Šušić rekao je za "Dan" da je utisak da je jedan dio političkog spektra, oličen u sadašnjoj parlamentarnoj većini, zaista želio da izabere profesionalce, shodno stručnim kvalifikacijama i uvažavajući profesionalne biografije.

– Kandidati za koje je postignut dogovor, kao i kandidati koji su ranije bili predloženi plenumu, ni na koji način se ne mogu dovesti u vezu sa nekim ranijim opozicionim djelovanjem, da bi sad mogli biti smatrani partijskim kadrovima parlamentarne većine. Štaviše, doslovno svi kandidati su obavljali značajne državne poslove u vrijeme bivše vlasti. Sa druge strane, bivša vlast, prije svega DPS, pokazuje neskrivenu namjeru da svaku značajnu poziciju u sistemu drži pod partijskom kontrolom. Naravno, prostor za takvo kadriranje je sada znatno sužen, ali u situacijama kao što je izbor sudija Ustavnog suda, gdje je neophodna dvotrećinska podrška, prilično vulgarno je javnosti predočena namjera da se opstruira svaka akcija koja nema partijsku prohodnost za DPS – kazao je Šušić.

On dodaje da je rezultat toga da je predložen kandidat koji je član DPS-a, ali se takođe radi i o iskusnom pravniku i profesionalcu sa zavidnom biografijom. I Šušić smatra da političari žele da institucije drže pod kontrolom.

– To nije ništa neobično i to postoji i u razvijenim demokratijama. Čak i u SAD se dobro zna koji kandidat dolazi uz podršku Demokratske stranke, a koji uz potporu Republikanske stranke. To nije ništa negativno samo po sebi, ukoliko se vodi računa da ti kandidati budu profesionalci. Međutim, ako mi partijsku pripadnost stavimo iznad stručnih referenci i ne ponudimo makar najbolje što neka partija može ponuditi, već onoga koga je najlakše kontrolisati i nema integritet, onda tu dolazi do problema – zaključio je Šušić.