Odluke Vlade i dalje daleko od očiju javnosti

Telefonske sjednice Vlade i dalje su pravilo umjesto da budu izuzetak, informacije o tome gdje ide novac iz budžetske rezerve nisu dostupne javnosti, a zahtjevi za slobodan pristup informacijama uglavnom se ignorišu, konstatovano je u najnovijem istraživanju Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Kako navode iz te NVO, iako je Crna Gora u odnosu na prethodnu godinu ostvarila određeni napredak u oblasti otvorenosti izvršne vlasti, transparentnost i dalje nije uspostavljena kao dosljedan standard rada institucija.

Prema rezultatima Regionalnog indeksa otvorenosti za 2026. godinu, Vlada Crne Gore ostvarila je 66,24 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti, čime zauzima treće mjesto među vladama zemalja zapadnog Balkana, iza Vlade Sjeverne Makedonije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

– Iza tog rezultata stoji nespremnost Vlade Crne Gore da transparentnost pretvori u obavezujući sistemski standard, pa to koje informacije o radu Vlade će biti dostupne javnosti i kada u velikoj mjeri zavisi od volje pojedinaca u izvršnoj vlasti. Telefonske sjednice postale su dominantan način odlučivanja Vlade, javnost je često uskraćena za pravovremene informacije o donošenju važnih odluka, dok komunikacija sa građanima i medijima ostaje uglavnom jednosmjerna – navode iz CDT-a.

Prema njihovim podacima, tokom 2025. godine održano je 139 sjednica Vlade, od čega čak 93 telefonske, dok je u prvoj polovini 2026. godine održano 67 sjednica, od kojih je 48 bilo telefonskih.

– Posebno zabrinjava činjenica da su na ovaj način usvajani važni zakoni, kadrovska rješenja i međunarodni sporazumi, bez neposredne rasprave članova Vlade – ističi iz te NVO.

Ukazali su i na ozbiljne probleme u primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama, te naglasili da Generalni sekretarijat Vlade u okviru istraživanja nije odgovorio ni na jedan od tri zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

– Dodatno zabrinjava to što novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama sadrži rješenje koje otežava građanima, medijima i organizacijama civilnog društva da sudskim putem zaštite pravo na pristup informacijama kada institucije ćute – naglasili su iz CDT-a.

Dodatni problem je, kako su dodali, ograničena transparentnost velikih infrastrukturnih i investicionih projekata.

– Projekte poput "Veljeg brda" ili sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima pratile su ograničene javne konsultacije, nedovoljno dostupne informacije i ubrzane procedure odlučivanja. Takva praksa smanjuje mogućnost javnog nadzora i izaziva sumnju u transparentnost donošenja odluka od velikog javnog značaja – navodi se u istraživanju.

Iz CDT-a podsjećaju da je nakon dvije rekonstrukcije, u julu 2024. i aprilu 2025, Vlada Crne Gore postala jedna od najglomaznijih u Evropi, sa premijerom, šest potpredsjednika, 25 ministarstava i ministrom bez portfelja.

– Premijer je u međuvremenu najavio i treću rekonstrukciju, ali bez detalja o njenom obimu i sadržaju. U nedostatku zvaničnih informacija, javnost je ponovo prepuštena medijskim navodima i spekulacijama o mogućim promjenama u sastavu Vlade, raspodjeli resora i kadrovskim rješenjima. Značajno širenje i reorganizacija izvršne vlasti nijesu bili praćeni uspostavljanjem odgovarajućih mehanizama transparentnosti i komunikacije sa javnošću, koji bi omogućili efikasniji javni nadzor nad radom sve brojnije i složenije Vlade – ocijenjeno je u istraživanju.

Najzatvoreniji resor Slavena Radunovića

Prosječna otvorenost ministarstava, prema istraživanju, iznosi 57 odsto. Od ukupno 25 resora, otvorenost kod više od polovine je ispod 50 procenata. Najbolji rezultat bilježi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija sa 91,59 procenata. Slijedi resor ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, čija otvorenost se mjeri sa čak 20 odsto manje, odnosno oko 71.

Najgore je rangirano Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem čelu je Slaven Radunović, za koje je indeks otvorenosti svega 42,89 procenata.

Izvršna vlast je, kako su notirali, ostvarila određeni napredak u oblasti otvorenosti, naročito kroz unapređenje normativnog okvira i evropske integracije.

– Međutim, i dalje postoje ozbiljni izazovi koji se odnose na transparentnost donošenja odluka, dostupnost informacija, finansijsku transparentnost i uključivanje javnosti u procese kreiranja politika. Održivo unapređenje otvorenosti zahtijeva dosljednu primjenu zakona, jačanje proaktivne transparentnosti i uspostavljanje mehanizama koji će otvorenost učiniti trajnim standardom rada svih institucija izvršne vlasti – zaključuju iz CDT-a.

Preuzmite našu aplikaciju