Mogućnost dvojnog državljanstva, kojim bi crnogorski pasoš dobili oni koji su porijeklom iz Crne Gore ili koji decenijama žive i rade u Crnoj Gori, a nisu ostvarili to pravo, za dio skupštinske većine znači osnovno ljudsko pravo. Sa druge strane, za opoziciju je nametanje ovog pitanja pokušaj izbornog i identitetskog inženjeringa, a od toga strahuju i u Briselu.
Inicijativu za izmjenu Zakona o državljanstvu, kojim bi se omogućilo da dio građana koji decenijama žive i rade u Crnoj Gori dobije pasoš, a nekima bi se omogućilo da dobiju dokumenta države iz koje potiču, više puta je pokretala Demokratska narodne partije (DNP). Kako je to jedna od tema oko koje je teško postići konsenzus, dogovor unutar vladajuće većine je da se ona ne pokreće kako se ne bi ugrozile evropske integracije.
Narativ da je dijalog o dvojnom državljanstvu tema koja izaziva podjele u društvu klasična je zamjena teza, sa elementima društvene neodgovornosti, smatra potpredsjednik Vlade i funkcioner DNP-a Milun Zogović. Takvo pojednostavljivanje, kako tvrdi, ima za cilj očuvanje rigidnih diskriminatorskih tekovina prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici, koje su, nažalost, i dalje na snazi.
– Da ne govorimo o logičkoj neodrživosti pristupa da je dijalog o otklanjanju diskriminacije koja narušava osnovna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo najbrojnije jezičke, i po rezultatima popisa druge po brojnosti nacionalne zajednice, "pitanje koje dijeli" – kazao je Zogović.
Advokat Nebojša Asanović smatra da bi svim licima kojima je makar jedan roditelj rođen u Crnoj Gori trebalo dati crnogorsoko državljanstvo ukoliko su zainteresovana.
– Svima koji su zainteresovani, a koji su rođeni u Crnoj Gori ili makar jedan roditelj potiče odavde, bez obzira na nacionalno, vjersko i drugo porijeklo ili pripadnost, a koji žele da žive – stvarno žive – u Crnoj Gori, trebalo bi dati državljanstvo, ličnu kartu i biračko pravo. Što nas je više, sigurniji smo, bolji i jači, jer će nas u suprotnom stranci svih nacija koji u ogromnom broju dolaze i nastanjuju se u Crnoj Gori, što legalno, što nelegalno, preklopiti, i to ne za dugo vrijeme. Ako se ovakav priliv stranaca nastavi ili još poveća, a što ne bi bilo čudno, s obzirom na prilike i u svijetu i kod nas, doći ćemo u situaciju da molimo ljude porijeklom sa ovih prostora da uzmu naše državljanstvo i da se vrate i oni i njihovo potomstvo. Možemo lako doći u situaciju da svi mi zajedno koji imamo porijeklo stotinama godina sa ovih prostora postanemo manjina u sopstvenoj državi – rekao je Asanović za "Dan".
S druge strane, u opoziciji pitanje izmjene ovog zakona vide kao pokušaj izbornog i identitetskog inženjeringa i smatraju da je jedini cilj da se velikom broju građana iz regiona obezbijedi pravo glasa. Prema riječima poslanika Socijaldemokrata Nikole Zirojevića, pravo na državljanstvo ne bi trebalo davati osobama samo zato što su im korijeni u Crnoj Gori. Kako je ocijenio, u aktuelnom trenutku davanje državljanstva ne predstavlja pitanje ljudskog prava, već pokušaj koalicije "Za budućnost Crne Gore" da izmijeni političku scenu.
– Postoje određeni podaci koji ukazuju da bi na ovaj način čak i nekolio stotina hiljada građana iz Srbije i Republike Srpske mogli ostvariti pravo na državljanstvo Crne Gore, a samim tim, u nekoj skorijoj budućnosti, i pravo glasa, što bi u potpunosti promijenilo političku scenu. Ono što je najproblematičnije u ovom slučaju jeste pravo glasa. Zabrinutost jasno pokazuju i u Briselu kada se potencira ova tema. Više puta su nam poslali jasne poruke da ova tema mora da se stavi van snage i da o tome ne bi trebalo raspravljati dok traje proces pristupanja EU, jer je to jedna od tema koja i te kako opterećuje našu političku scenu i koja može da izazove ozbiljne potrese. Iz tog razloga smatram da tu temu ne bi trebalo potencirati. Pitanje državljanstva u ovom slučaju nije pitanje ljudskog prava, već pokušaj izbornog i identitetskog inženjeringa i zato je, nažalost, pitanje prava na državljanstvo izjednačeno sa pravom glasa na izborima, a ne svega onog ostalog što državljanstvo podrazumijeva – kazao je Zirojević za "Dan".
Lider DNP-a Milan Knežević ranije je, pokrećući pitanje izmjena Zakona o državljanstvu, dao predlog da se kao kompromisno rješenje za dvojno državljanstvo, po uzoru na Tursku, uvede model takozvane plave karte. Takav model omogućio bi da iseljenici koji nemaju crnogorski pasoš dobiju mnoga prava koja imaju crnogorski državljani, ali ne i biračko pravo.
