Opoziciji ostaje da vjeruje Satleru i Spajiću na riječ

Crna Gora je naizgled uspjela da prevaziđe još jednu duboku institucionalnu blokadu koja je mjesecima paralisala politički život i unosila ozbiljnu nesigurnost u društveno-političke tokove.

Sastanak predstavnika parlamentarne većine i opozicije, održan pod direktnim pokroviteljstvom Delegacije Evropske unije u Podgorici, rezultirao je načelnim dogovorom koji bi, prema zvaničnim najavama, trebalo da stavi tačku na dugotrajnu parlamentarnu krizu i konačno otvori put za izglasavanje ključnih ustavnih promjena. Ipak, kada se politička pakovanja ogole i pažljivo analizira sama suština postignutog sporazuma, postaje jasno da je opozicija u ovom procesu pristala na značajan i prilično neizvjestan politički rizik – svoje glasove za ustavne izmjene daće odmah u plenumu, dok će za dalju realizaciju svojih suštinskih zahtjeva morati da se pouzda isključivo u obećanja premijera Milojka Spajića i novog šefa Delegacije EU Johana Satlera.

Zvanično saopštenje Delegacije EU nedvosmisleno potvrđuje da je osnova ovog kompromisa dogovor o pokretanju izmjena dva sistemska i izrazito osjetljiva akta – Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Zakona o unutrašnjim poslovima. Kako je precizirano, ove izmjene će se primarno odnositi na procedure obrazovanja i sastav komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji unutar Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i na znatno jačanje mehanizama sudske kontrole u radu same tajne službe. Takođe, predviđeno je da Skupština Crne Gore uspostavi posebnu radnu grupu, sastavljenu na paritetnoj osnovi od predstavnika vlasti i opozicije, koja će kontinuirano pratiti praktičnu primjenu ovih zakona, razmatrati izvještaje nadležnih organa i podnositi redovne izvještaje matičnom Odboru za bezbjednost i odbranu.

Spajić predvodi delegaciju Vlade na NATO samitu

Kada se pogleda dosadašnja crnogorska politička praksa, ovaj scenario znači da će i vlast i opozicija zajedno dići ruke za ustavne promjene, čime se u ovom trenutku ispunjava formalni uslov Brisela i šalje signal o navodnoj koheziji, dok se konkretni, suštinski zahtjevi opozicionih partija sele u novoformirana, troma skupštinska tijela. Na ovim prostorima odavna važi ono tradicionalno, nepisano pravilo – ako u politici ne želiš da završiš neki posao, ili jednostavno hoćeš da ga odložiš na neodređeno vrijeme, ti formiraš radnu grupu. Opozicija je svjesno ušla u taj rizičan manevar, prepuštajući ključnu inicijativu i moć odlučivanja vlasti, zbog čega im u ovoj fazi jedino preostaje da vjeruju Satleru i Spajiću na riječ da će sve dogovoreno zaista biti i do kraja sprovedeno kroz buduće složene legislativne procese. To otvara opravdano pitanje da li je opozicija ovim potezom osigurala stvarne reforme ili je samo omogućila vlasti da u Briselu prikupi poene za političku zrelost.

Spajić siguran u članstvo do 2028. godine

Premijer Milojko Spajić ocijenio je da je dogovor vlasti i opozicije povodom ustavnih izmjena pokazatelj zrelosti, koja je uvijek dobrodošla u evropskim društvima. On je istakao da je Crna Gora već uvrštena u budžetske projekcije EU sa predviđenih 3,2 milijarde evra kroz finansijski okvir.

– Zatvaranje poglavlja je veoma bitna stvar, nastavljamo da idemo u tom pravcu. Očekujemo da do kraja godine zaokružimo proces pregovora, koji je krenuo u veliko ubrzanje. Crna Gora je izvjesna članica Unije od 2028. godine. Mi smo trenutno svjetionik i u regionu i šire za druge zemlje koje žele da prate naš put teških reformi – kazao je Spajić.

S druge strane, premijer Milojko Spajić ne krije veliki optimizam i ovaj iznenadni kompromis karakteriše kao veliku demokratsku stvar koja na djelu pokazuje punu zrelost crnogorskog društva. Odgovarajući u Skupštini na pitanja o daljim fiskalnim projekcijama i ogromnim finansijskim sredstvima od čak 3,2 milijarde eura koje je Evropska unija već predvidjela za Crnu Goru kroz svoj finansijski okvir, Spajić je jasno poručio da je država izvjesna članica Unije već od 2028. godine i da u ovom trenutku predstavlja istinski svjetionik za cijeli region, pa i šire. Premijer pragmatično naglašava da u Briselu niko neće padati u zanos i aplaudirati zbog samog političkog dogovora, jer je međusobni dijalog minimum koji se očekuje od države koja pretenduje na punopravno članstvo, te da se u ovoj fazi traže isključivo opipljivi institucionalni rezultati i efikasno završavanje preostalih domaćih zadataka.

Mugoša traži fokus na EU agendu

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša istakao je da je potvrđena relevantnost platforme opozicije koja je precizno apostrofirala ključne izazove u ovoj fazi EU integracija. On navodi da je u najkraćem roku neophodno realizovati revidiranje zakona, ustavne promjene, imenovanje sudija Ustavnog suda i izbor članova regulatornih tijela kroz najširu saglasnost vlasti i opozicije, kao i konsenzus oko izbornih zakona. "

– Umjesto jeftinog anti-EU etiketiranja opozicije, privatizacije EU zasluga i revizionističkih ideoloških poriva, potreban je fokus na EU agendu, uz ozbiljnost, dijalog i kompromis aktera – naveo je Mugoša.

Relevantnost i kredibilnost opozicione platforme energično brane predstavnici Evropskog saveza, konstatujući da su upravo oni kroz svoje amandmane i zahtjeve precizno mapirali sve ključne izazove sa kojima se država suočava u ovoj delikatnoj fazi integracija. Za opoziciju, temeljno revidiranje problematičnih zakonskih rješenja, hitan izbor preostalih sudija Ustavnog suda, te izbor članova Sudskog savjeta, Fiskalnog savjeta i Savjeta RTCG kroz najširi mogući konsenzus predstavljaju jedinu stvarnu branu zaštite državnih interesa od jednostranih poteza trenutne većine, posebno uoči budućih izbornih ciklusa.

Delegacija EU: Izgradnja međusobnog povjerenja u interesu budućnosti zemlje

Iz Delegacije EU je saopšteno da sastanak vlasti i opozicije predstavlja korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja u interesu evropske budućnosti zemlje. Učesnici sastanka su se saglasili da bez odlaganja intenziviraju napore za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, kao i da vode inkluzivan dijalog o svim imenovanjima koja se sprovode u Skupštini, uz najširu saglasnost. Takođe je potvrđena posvećenost sprovođenju prioritetnih izbornih reformi uoči izbora 2027. godine, uz težnju da se sve ključne odluke donose isključivo konsenzusom.

Potpuno je jasno da je pod snažnim pritiskom međunarodnih partnera napravljen značajan korak naprijed i da je trenutna parlamentarna kriza privremeno stavljena pod kontrolu. Međutim, stvarni i konačni test ovog sporazuma neće biti neko buduće svečano glasanje pred kamerama u parlamentu, već upravo ono mukotrpno i politički napeto usaglašavanje koje tek predstoji unutar najavljenih radnih grupa.

Preuzmite našu aplikaciju