Zakon o Vladi nedavno je prošao javnu raspravu i predlog je poslat na mišljenje Evropskoj komisiji. S druge strane, Skupština i dalje radi oslanjajući se samo na svoj poslovnik, a zakona nema ni na vidiku. Politikolog Miloš Perović smatra da se vlastodršcima ne žuri sa usvajanjem ovih akata jer im pravne praznine odgovaraju zbog partijskih, ali i zbog ličnih interesa.
Još od smjene režima Demokratske partije socijalista 2020. godine najavljuje se usvajanje zakona o Vladi i o Skupštini. Međutim, ni pet godina kasnije ovi akti nisu dio crnogorskog zakonodavstva, a upitno je i kada će biti. Nacrt zakona o Vladi prošlog mjeseca je poslat Evropskoj komisiji na mišljenje, dok se onaj o Skupštini više i ne pominje. Perović je mišljenja da bi bilo dobro da se zakon o Vladi donese istovremeno sa zakonom o Skupštini, jer bi se samo uz usklađenost ova dva zakona na cjelovit način uredile ove dvije grane vlasti i njihov međusobni odnos.
– Crna Gora je zasad jedina država u regionu koja nema zakon o Vladi. Očekivalo da će ova zakonska rešenja biti donesena nakon promjene vlasti 2020. godine, makar se tako obećavalo u javnom diskursu. Vidimo da i pet godina kasnije govorimo o njima i o tome zašto nisu usvojena. Jasno je da ni sadašnja vlast, baš kao i sve prethodne, ne žure sa usvajanjem tih zakona, jer im pravne praznine očigledno odgovaraju za partijske, a nerijetko i za lične interese – kazao je Perović za "Dan".
Kako je dodao, nedostatak političke volje da se usvoje zakoni o Skupštini i o Vladi doveo je do značajnih devijacija i usporavanja razvoja odnosa između ključnih demokratskih institucija. Osim toga, smatra da predlog zakona o Vladi, koji je trenutno na reviziji u Briselu, nije idealno rješenje.
– Već tri godine traje rad na izradi poslednjeg zakona o Vladi. Iako se očekivalo da ovaj vremenski interval bude iskorišćen za pronalaženje najboljih rješenja, čini se da na kraju nije bilo tako, jer postoje manjkavosti. Jedno od rješenja koje sada nedostaje, a mislim da je neophodno, jeste i odredba koja definiše rad Vlade u slučaju prestanka njenog mandata, tačnije u slučaju tehničkog mandata. Prethodna iskustva rada vlada u tehničkom mandatu pokazala su da je potrebno jasno pravno urediti međuprostor između rada dviju vlada – rekao je Perović.
Sporno je, prema njegovoj ocjeni, i to što predlog zakona i dalje ne daje nikakve kriterijume za osnivanje ministarstava, pa se na taj način i dalje ostavlja prostor za njihovo formiranje kroz partijsku trgovinu, "koja je i sada jedni kriterijum koji postoji".
– Pohvalio bih što se u predlogu zakona propisuju obaveze u pravcu povećanja transparentnosti sjednica Vlade, pogotovo jer je aktuelna vlada ukinula prenose sjednica. Međutim, s obzirom na broj i dinamiku održavanja telefonskih sjednica aktuelne vlade, u predlogu zakona ostaje neriješeno pitanje održavanja takvih sjednica. Ovdje bi se, vjerujem, moralo precizirati koje su to situacije kada se mogu donijeti hitne odluke putem telefonskog zasjedanja. Ono što bih naglasio jeste da je vrlo važno da Crna Gora dobije zakon o Vladi, ali da bi postojao na papiru i da bi se dobio štrik od EU, već zakon koji će dati odgovore na sva pitanja koja se mogu pojaviti kada je izvršna vlast u pitanju – zaključio je Perović.
Sa predlogom zakona o Vladi javnost je upoznata prošlog mjeseca, kada ga je objavila NVO Centar za građansko obrazovanje, koja ga je dobila zahvaljujući Zakonu o slobodnom pristupu informacija. Iz te NVO su tom prilikom istakli i da MJU nije uvažilo niz sugestija koje je imao civilni sektor, ali i da je ignorisano mišljenje Venecijanske komisije.
– Smatramo da bi efikasniji model podrazumijevao maksimalnih 15 ministarskih pozicija, jednog potpredsjednika, ukidanje ministra bez portfelja i ograničavanje broja državnih sekretara na jednog po ministarstvu. Posebno zabrinjava što je potpuno izbrisano pitanje tehničkog mandata Vlade, iako je to bio jedan od ključnih problema u prethodnim političkim krizama. VK je prepoznala potrebu za jasnijim pravnim okvirom koji bi regulisao tranzicioni period između dvije vlade, jer su očito razumjeli da u Crnoj Gori još ne postoji dovoljan stepen razvijenosti političke kulture da se ovo pitanje adresira kroz dobre demokratske prakse. Čudi i da je MJU, koje je ranije VK argumentovalo potrebu regulisanja tehničkog mandata, sada ovo potpuno izostavilo, ostavljajući prostor za dalje zloupotrebe odlazećih vlada – naveli su tada iz CGO.
