(VIDEO) Vuković: Reforme penzionog sistema moraju biti fiskalno održive

- Ovo je važno jer je predložene mjere nedvosmisleno potrebno sagledavati ne samo kroz kratkoročne efekte, već i kroz dugoročni uticaj na sistem javnih finansija - rekao je Vuković, odgovarajući u Skupštini na pitanje poslanika Građanskog pokreta URA Miloša Konatara.

Konatar je pitao Vukovića zašto ne podržava povećanje penzija za 40 eura koje su predložili poslanici URA, imajući u vidu da je rast penzija od 0,38 odsto u januaru i 0,95 odsto u maju nedovoljan.

Vuković je kazao da je sami penzioni sistem i obračun penzija urušen decenijama unazad.

- Nije urušen od Ministarstva finansija, niti od ove Vlade. Prostor za fiskalnu fiskulturu je jako ograničen i zato vas molim da u svakom trenutku vodimo računa, jer je ovo budžet svih građana - naveo je Vuković.

On je rekao da su sredstva za redovno usklađivanje penzija već planirana u budžetu i da Vlada garantuje redovnu isplatu svih penzija bez izuzetka.

Vuković je podsjetio da je minimalna penzija u Crnoj Gori 2019. godine iznosila svega 125 eura, dok danas iznosi 450 eura.

Istovremeno, prosječna penzija je sa 287 u 2019. godini povećana na 557 eura u ovoj godini, što predstavlja rast od preko 90 odsto.

- Kao što se vidi na bazi zvaničnih podataka, minimalna penzija u Crnoj Gori je višestruko uvećana u posljednjih nekoliko godina, dok su prosječne penzije uvećane gotovo dvostruko. Čak i kada se uzme u obzir kumulativna inflacija u ovom periodu, ostvaren je snažan realni rast penzija od blizu 40 odsto, što potvrđuje da je kupovna moć penzionera značajno unaprijeđena u odnosu na period od prije nekoliko godina - rekao je Vuković.

Samo u mandatu ove Vlade, kako je naveo, prosječna penzija je uvećana preko 30 odsto.

Kada je riječ o usklađivanju penzija tokom ove godine, Vuković je naglasio da se ono vrši u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, kroz jasno definisan i transparentan mehanizam koji podrazumijeva usklađivanje tri puta godišnje, odnosno 1. januara, 1. maja i 1. septembra.

- Povećanja od 0,38 odsto i 0,96 odsto koja navodite, rezultat su primjene zakonske formule i ekonomskih pokazatelja iz referentnog perioda. Međutim, posmatrati samo pojedinačna usklađivanja bez sagledavanja ukupnog kretanja penzija u posljednjih nekoliko godina ne daje potpunu sliku položaja penzionera. Činjenica je da danas penzioneri ostvaruju značajno veća primanja nego ranije, uz redovnu i sigurnu isplatu svih prava - tvrdi Vuković.

On je saopštio da je budžetom za ovu godinu, za prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, opredijeljeno rekordnih 837 miliona eura, što je oko 41 milion eura  više u odnosu na izvršenje iz prošle godine.

Vuković je rekao i da su budžetski transferi za isplatu penzija danas dvostruko veći u odnosu na period od prije svega nekoliko godina.

Vuković je, na pitanje Konatara u vezi Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), saopštio da nije opravdano da zarade u javnom sektoru rastu brže nego u privatnom, kao što je to bio slučaj u periodu od 2021. do 2024. godine.

On smatra da sistem zarada u javnom sektoru karakteriše nepravednost, jer isti rad nije jednako vrednovan, tako da dva zaposlena sa istim formalnim koeficijentom mogu imati različite zarade, jer su prethodnom periodu raznovrsni dodaci definisani nesistematično.  

Vuković je objasnio da bi uvećanje obračunska vrijednost koeficijenta značilo dodatne i neplanirane izdatke u budžetu, stvaranje većeg jaza u zaradama zaposlenih u različitim resorima javnog sektora i ponovo veću konkurentnost u odnosu na privatni sektor.

Povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta posledično bi dovelo i do rasta izdataka za dodatke na zaradu, što bi uticalo na dalje narušavanja principa jednakosti zarada.

Vuković je, odgovarajući na pitanje Konatara u vezi sa finansijskim obeštećenjem bivših zaposlenih u državnim preduzećima koja su otišla u stečaj, kazao da je neophodno napraviti procjenu koliko bi novca bilo potrebno za to.

Nikolić: Izmjene Ustava ne odvajati od ukupnog političkog dijaloga

Podsjetimo, Vlada je predložila promjenu Ustava kojom se mijenja sastav i način izbora članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, dok se drugi predlog odnosi na Centralnu banku (CBCG).

Novi predlog koji se tiče Sudskog i Tužilačkog savjeta Vlada je utvrdila 19. februara, kada su povukli iz skupštinske procedure prethodni Predlog za promjenu Ustava od 17. aprila prošle godine. 

Iz Vlade su tada rekli da se, u pogledu sastava Sudskog savjeta, izmjenama postiže da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od svih sudija i da ministar pravde ne treba biti član tog savjeta, prenosi MINA

- A da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta -dodali su iz Vlade. 

Promjenama je predviđeno da izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika treba da bude kvalifikovanom većinom, kao i da zaštitne garancije za sastav i način izbor Tužilačkog svajeta treba da budu na nivou ustavnih odredaba u skladu sa važećim zakonodavstvom. 

Predlogom za promjenu člana 143 Ustava predviđeno je da je CBCG samostalna i nezavisna organizacija, odgovorna Skupštini, kao i da se o Centralnoj banci donosi zakon.

U predlogu se navodi da se izmjenom tog člana Ustava uspostavija ustavni osnov za obezbjeđivanje

pune funkcionalne nezavisnosti CBCG i propisuje da status, ciljevi, funkcije, zadaci, poslovanje i organizacija CBCG budu u potpunosti regulisani zakonom, u skladu sa standardima i zahtjevima pravne tekovine Evropske unije u oblasti ekonomske i monetarne unije.

- Predlog za promjenu Ustava predviđa da CBCG ostaje samostalna i nezavisna organizacija, odgovorna Skupštini, sa upravijanjem povjerenim Savjetu Centralne banke i rukovođenjem koje vrši guverner, kao i da se o CBCG donosi zakon -piše u predlogu.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da će prvo glasanje o promjenama Ustava biti u ponedjeljak.